Novi izveštaj: Preko 80% zaštićenih prirodnih područja u Evropskoj uniji je u lošem stanju

Stanje zaštićenih prirodnih staništa u EU, od vlažnih staništa, preko šuma do rečnih slivova, nije se mnogo promenilo u poslednjoj deceniji, a budućnost je nesigurna, piše novi izveštaj EEA

03/10/2025 autor: Nikola Zdravković
0
FOTO: Tanja Tepavac / Unsplash

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) je nedavno objavila opširan Izveštaj o životnoj sredini u Evropi za 2025. godinu, gde su se, uz konkretne podatke o stanju kvaliteta vazduha, zagađenja i emisija, našle i oštre reči povodom stanja biodiverziteta u Evropskoj uniji.

Naime, kako navodi EEA, stanje biodiverziteta, a posebno zaštićenih prirodnih staništa, je „loše” a prognoze za budućnost su pesimistične. Trendovi degradacije staništa, nestajanja biljnih i životinjskih vrsta, i prekomerne eksploatacije prirodnih resursa će se, navodi se u izveštaju, nastaviti i u narednim godinama.

Kako navodi EEA, pozitivnu ocenu ekološkog statusa u EU dobilo je samo 14,7% zaštićenih staništa, a raspodela se može videti na vizualu (u koji je uključeno ukupno 818 posmatranih zaštićenih staništa širom kontinenta):

Ocena stanja zaštićenih prirodnih staništa u Evropskoj uniji. Izvor: Evropska agencija za životnu sredinu, izveštaj za 2025. godinu

U izveštaju se navodi da je samo 38% evropskih voda (reka, jezera, priobalnih voda) dobilo pozitivnu ekološku ocenu, i da se taj udeo nije mnogo promenio tokom više od decenije.

Drugim rečima, postoji dugoročan problem nedovoljno efikasnih politika – zbog čega EEA navodi procenu da se postojeći ciljevi, iz npr. oblasti zaštite voda ili zaštite ptica, neće ostvariti do 2030. godine.

U Evropskoj uniji postoji sveobuhvatan plan za rešavanje ovog problema.

Naime, prošle godine, Evropska unija je usvojila Zakon o obnovi prirode, koji obavezuje sve države članice da razviju i izveštavaju sopstvene Nacionalne planove obnove prirode, sa ciljem obnove degradiranih ekosistema do 2050. godine.

Prve rezultate ovog novog pravnog okvira videćemo 2028. godine, do kada su članice EU obavezne da dostave prve izveštaje o sprovođenju svojih Nacionalnih planova.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

U međuvremenu, Srbija nije bila uključena u ovu konkretnu analizu, niti je obavezana novim evropskim pravnim okvirom.

Ali, mada stanje zaštićenih staništa u Srbiji nije bilo ocenjeno, Srbija svejedno kaska za evropskim standardima kada je u pitanju zaštita okoline. Između ostalog, Srbija ima jedan od najmanjih udela zaštićenih područja u Evropi, sa samo oko 8% svoje teritorije.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR