U senci hapšenja nekadašnjeg direktora krije se priča o višegodišnjem narušavanju jedne važne državne intsitucije. Pregled stanja u RHMZ i moguće korake za njegovo popravljanje i unapređenje daje dr Ana Vuković Vimić, meteorolog i redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu
Uslovi u kojima su rasle naše šume više ne postoje, oni su topliji i sušniji, a u budućnosti će biti još nepovoljniji. Posle požara, ne možemo u izmenjenim uslovima saditi iste vrste, piše dr Dejan Stojanović sa Instituta za nizijsko šumarstvo u Novom Sadu
Odgovor meteorologa Slobodana Sovilja, načelnika Nacionalnog centra za hidrometeorološki sistem rane najave i upozorenja, na tekst dr Ane Vuković Vimić o stanju u RHMZ
Suše postaju sve češće i intenzivnije, ugrožavajući vitalnost, otpornost i rast šuma. Savremeni pametni senzori beleže mikrometarske promene u dimenzijama stabla i omogućavaju da se rast i reakcije stabala na nedostatak vode prate gotovo u realnom vremenu, pišu istraživači dr Srđan Stojnić i dr Marko Stojanović
Uslovi u kojima su rasle naše šume više ne postoje, oni su topliji i sušniji, a u budućnosti će biti još nepovoljniji. Posle požara, ne možemo u izmenjenim uslovima saditi iste vrste, piše dr Dejan Stojanović sa Instituta za nizijsko šumarstvo u Novom Sadu
Uslovi u kojima su rasle naše šume više ne postoje, oni su topliji i sušniji, a u budućnosti će biti još nepovoljniji. Posle požara, ne možemo u izmenjenim uslovima saditi iste vrste, piše dr Dejan Stojanović sa Instituta za nizijsko šumarstvo u Novom Sadu
Uslovi u kojima su rasle naše šume više ne postoje, oni su topliji i sušniji, a u budućnosti će biti još nepovoljniji. Posle požara, ne možemo u izmenjenim uslovima saditi iste vrste, piše dr Dejan Stojanović sa Instituta za nizijsko šumarstvo u Novom Sadu
Usled klimatskih promena, prenosioci tropskih bolesti kao što su komarci i peščane mušice menjaju svoja staništa i ponašanje. Sa našom naučnicom sa Instituta za medicinska istraživanja razgovarali smo o našem najvećem savezniku u doba novih, neočekivanih rizika
Kembridž je objavio novu studiju u kojoj procenjuje broj sprečenih smrti i druge zdravstvene koristi ukoliko bi 136 zemalja u razvoju, uključujući i Srbiju, dovele zagađenje česticama PM 2,5 i azot-dioksidom u granice koje preporučuje SZO
I jedan i drugi koncept u prevodu na srpski označavaju karbonski otisak. Razliku pravi da li se taj otisak odnosi na – stopalo ili ruku. Ali kakvu tačno razliku?
Autorske tekstove koje objavljujemo na klima101.rs proverava tim naučnih saradnika koji osigurava da su tekstovi koje čitate na našem sajtu u skladu sa najboljim dostupnim naučnim saznanjima o klimatskim promenama.