Kulminacija četvrtog letnjeg toplotnog talasa u Srbiji: Kruševac i Banatski Karlovac doživeli su najtoplije dane u istoriji merenja

U subotu, 26. jula, u Kruševcu je izmereno 44 °C, a u Banatskom Karlovcu 42 °C. Nijedan dan otkako se vodi evidencija na ove dve stanice nije bio topliji

28/07/2025 autorka: Jelena Kozbašić
0
Foto: Wikimedia / Sunrise

Prošlonedeljni žestoki toplotni talas u Srbiji kulminirao je u subotu, 26. jula. Na polovini od ukupno 28 glavnih meteoroloških stanica – od Smederevske Palanke preko Negotina do Vranja – tog dana temperature su premašile četrdeseti podeljak na Celzijusovoj skali, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).

U ovom naletu vrućina oboreni su rekordi širom Srbije, ali verovatno je najupečatljivije kada „padne” tzv. apsolutni maksimum. A to se desilo na dva mesta, od kojih je jedno u centralnim delovima zemlje, a drugo u Vojvodini, tačnije u južnom Banatu.

Uz izmerenih 44 °C, stanovnici Kruševca su 26. jula doživeli najtopliji dan u lokalnoj istoriji merenja. Pored toga, ovaj grad bio je u subotu ujedno i najtoplije mesto u zemlji – uz Leskovac, Niš i Ćupriju gde se merilo od 43,6 do 43,8 °C.

Poređenja radi, najviša temperatura koju je RHMZ do sada evidentirao kod nas je tek nešto viša – 44,9 °C. Zabeležena je 24. jula 2007. u Smederevskoj Palanci.

Lokalni istorijski rekord oboren je i u Banatskom Karlovcu sa temperaturom od 42 °C.

Zabeležene temperature su i preko 14 °C iznad julske normale. Naime, srednje maksimalne temperature za jul, za period od 1991. do 2020. godine, u Kruševcu i Banatskom Karlovcu iznose 29,5 i 29,1 °C.

Premda Beograd i Niš pamte toplije dane, ne pamte topliji 26. jul. Naime, kako pokazuju merenja sa sajta Weather and Climate, ove godine i u Beogradu i u Nišu srušen je datumski rekord uz temperaturu od 38,6 i 43,7 °C.

Međutim, vreme tokom vikenda nije samo bilo ekstremno toplo, već i promenljivo. Nestabilnost vremena dobro oslikava primer Velikog Gradišta gde je živa u termometru u subotu otišla do 41,5 °C, a izmerena količina kiše bila je 19 mm. To je više od četvrtine prosečne količine padavina za ceo jul (68 mm).

Iako su temperature u međuvremenu pale, za Srbijom je četvrti toplotni talas ovog meteorološkog leta (jun-avgust). A toplotni talasi beležili su se i u onom hladnijem delu godine: tri u januaru, od kojih se jedan nastavio i početkom februara, kao i jedan u martu.

Tako smo već za sedam meseci ove godine ne samo višestruko premašili nekadašnji prosek (1961-1990) od 0,7 toplotnih talasa godišnje, već i skorašnje normale (2011-2020) od četiri toplotna talasa godišnje. 

Toplotni talas definiše se kao niz od najmanje šest uzastopnih dana sa izrazito visokim maksimalnim dnevnim temperaturama u odnosu na prosek.

Nakon najtoplijeg i najsušnijeg juna kod nas, visoke temperature i suša nastavile su se i tokom jula – posebno na jugoistoku zemlje. Na tom podneblju, kako pokazuje novo istraživanje, letnji uslovi već nalikuju mediteranskom klimatu karakterističnom za Španiju i Grčku, a dalje klimatske promene izmeniće jugoistočnu Srbiju još više, dodatno produbljavajući probleme u poljoprivredi i vodosnabdevanju.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Usled intenzivnog transporta toplih vazdušnih masa sa severa Afrike ka istočnom Mediteranu, prošle nedelje nadprosečno toplo bilo je i u ostatku regiona.

Dostigavši 41,8 °C, Podgorica se u subotu, 26. jula, izjednačila sa prethodnim julskim rekordom iz 2007. godine. Dok tokom vikenda, između podneva i pet časova posle podne, nije bio moguć ulazak u Akropolj zbog zabrinutosti za zdravlje zaposlenih i posetilaca za vreme vrhunca toplotnog talasa. A Štip je, po svemu sudeći, doživeo najtopliju noć ikada zabeleženu u Severnoj Makedoniji sa 27,6 °C.

Štaviše, meteorolog Maksimilijano Herera je 26. jul opisao kao apsolutno nezabeležen, i to u globalnoj istoriji, sa desetinama hiljada rekorda oborenih u preko 160 zemalja:

Ali obaranje rekorda u doba obeleženom klimatskim promenama postaje svakodnevna pojava – a ono što danas smatramo rekordnim preti da na toplijoj planeti postane normala, a rekordi bi mogli da postanu još „rekordniji” i opasniji.

Ekstremne godine: šta su one, i zašto ih ima sve više?
Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR