Mladi ljudi širom svijeta su zabrinuti za svoju budućnost zbog klimatskih promjena. U najvećem istraživanju ove vrste do sada sprovedenom u 10 zemalja sa preko 10 hiljada ispitanika od 16 do 25 godina pokazalo se da se velika većina, odnosno njih 60%, izjašnjava kao veoma ili ekstremno zabrinuto. Karolin Hikman koja je vodila istraživanje o uticaju klimatskih promjena na mentalno zdravlje mladih ljudi kaže da je ovo potpuno normalno.
Upozorenja na požare, visoke temperature, poplave pa odmah zatim suše se samo smjenjuju. Toliko negativnih vijesti zna da izazove i osjećaj bespomoćnosti kod običnih ljudi. Skoro polovina je izjavila da strah od klimatskih promjena na neki način utiče na njihove svakodnevne živote. Ovaj osjećaj straha, frustracije i bespomoćnosti je dobio svoje ime – klimatska anksioznost.
Najviše zabrinutosti su pokazali ispitivani koji dolaze iz zemalja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Njih 84% iz Filipina, 68% iz Indije i 67% iz Brazila se osjeća ekstremno zabrinuto. Od zemalja sa visokim standardom, najveći strah od klimatskih promjena vlada u Portugaliji i povezan je sa povećanim brojem požara poslednjih godina u toj zemlji, 65% ispitanika iz Portugalije se izjasnilo kao ekstremno zabrinuto.
Mladi su naveli da osim straha osjećaju i tugu, bespomoćnost ili ljutnju. Ova negativna osjećanja često se vezuju za neadekvatan rad institucija koje treba da se bave problemom klimatskih promjena. Većina se složila da ih vlade njihovih država konstantno razočaravaju, kao i da ne vjeruju u istinitost izvještaja koji govore o uticaju klimatskih promjena ili akcija koje se sprovode u borbi protiv istih. Zabrinutost izražena u ovom istraživanju od strane mladih ljudi pokazuje da mlađe generacije shvataju koliko su klimatske promjene ozbiljan problem.
KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER
Naučnici koji se godinama ili decenijama bave istraživanjima klime se ponekad suočavaju sa istim osjećajem bespomoćnosti kao i mladi ljudi. Najviše ih je ljutilo što su ulagači u foslilna goriva toliko dugo odlagali akciju. BBC je razgovarao sa grupom naučnika o tome šta je to što njima pomaže da se bolje osjećaju i zadrže optimizam bili su prilično jednoglasni da su to male stvari što su kao su recikliranje, zdrava ishrana i aktivizam.
Dr Klutse, naučnica koja je doprinijela pisanju IPCC izvještaja o klimatskim promjenama ove godine kaže da je sama posadila mnogo mladica pored puteva. Ona ističe da ta njena akcija sigurno neće spasiti svijet, ali pomaže njoj da se osjeti bolje jer daje svoj doprinos. Ostali su predložili udruživanje sa ljudima sličnog mišljenja na raznim protestima i organizacijama. Dok god nas zabrinutost vodi u akciju, zapravo je dobra.
