Nedim Sladić: U narednih 5 godina gotovo sigurno možemo očekivati da se obori rekord za najtopliju godinu ikada

Nedim Sladić je mladi, perspektivni meteorolog iz Bosne i Hercegovine koji doprinosi popularizaciji ove nauke vodeći prognozu na televiziji Nova BH, ali i putem društvenih mreža. Pored preciznih projekcija vremena koje ćete naći na njegovim profilima, on takođe svoje pratioce edukuje o klimatskim promenama i vremenskim ekstremima. Stekao je poverenje građana širom regiona pa se tako dešava da ga kontaktiraju i ljudi iz Hrvatske sa pitanjem da li će za vikend, kada su planirali odlazak na skijanje, biti snega na Bjelašnici.

Zbog čega je Nedim postao glavna meteorološka zvezda na našim prostorima, pokazao je i u ovom intervjuu svojom istovremenom neposrednošću i profesionalnošću kao i pripremom zanimljivih vizuala koji ilustruju stvari o kojima smo razgovarali.

Godina za nama je peta najtoplija ikada zabeležena. Šta ova činjenica znači za vas kao meteorologa?

Ovo je za mene itekako jasan i neupitan pokazatelj kontinuiranog trenda zagrijavanja, koji se na analiziranom uzorku od tri grada jugoistočne Europe (Beograd, Zagreb i Sarajevo) počeo sve više bilježiti krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka, uz daljnju amplifikaciju prosječne godišnje temperature početkom 21. vijeka kada većina analiziranih gradova u odnosu na referentni višegodišnji prosjek 1961-1990 je toplija i za više od 1 ºC, a na primjeru Sarajeva i za više od 1,5 ºC. 

Uzmemo li u obzir činjenicu da se većina najtoplijih godina na globalnom, ali i lokalnom nivou zabilježila upravo u ovom stoljeću, podatak o petoj najtoplijoj godini ikada ne treba da bude iznenađenje, ali treba predstavljati ozbiljan signal. Najprije usljed prisutnog utjecaja La Nina fenomena koji generalno doprinosi globalnom smanjenju temperature zraka usljed hladnijih površinskih temperatura mora nad Pacifikom, a potom i činjenice da pojam klimatska kriza sve više dobija na svome značaju. 

Za analizirane gradove primjećujemo postojanje neprekidnog niza toplijih godina od prosjeka koji je započeo još 2006. godine, a prikazani su crvenim nijansama. S pojavom El Nino fenomena u narednim godinama, koji obrnuto od La Nine povećava površinske temperature Pacifika, svakako i gotovo zasigurno možemo očekivati postavljanje najtoplije godine ikada u narednih 5 godina. Ne zaboravimo, 2016. drži čvrsto tu titulu, budući da smo tada imali tzv. Super Nino u decay fazi koji je u velikoj mjeri doprinio globalnom porastu temperatura.

Temperaturne pruge za Sarajevo, Beograd i Zagreb

Kakva je situacija na lokalnom i regionalnom nivou, kako se klima u Bosni i Hercegovini i Balkanu menja i koje su ovdašnje najizraženije posledice klimatskih promena?

Uviđamo sve veće i učestalije ekstreme na oba nivoa od kojih očito niko ne može pobjeći, a koji često sa sobom nose određene posljedice, nerijetko implicirajući se i na živote samih ljudi. Primjer koji najbolje opisuje klimatske promjene u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama u okruženju je sve veća učestalost toplotnih valova tokom ljeta, kao i recentni trend sve toplijih februara u kojima već dvije godine zaredom obaramo nove apsolutne maksimalne temperaturne rekorde, umjesto da po nekom očekivanom ritmu nižemo snježne dane. 

Broj vrelih dana (≥30,0 ºC) koji je po višegodišnjem prosjeku 1961-1990 za Sarajevo iznosio 12, u novijem periodu 1981-2010 je uduplan – na 24. Zadnjih godina on je često iznad 30, što jasno pokazuje da je u prosjeku sada svaki 3. dan klimatološkog ljeta u granici vrelog, umjesto u prosjeku svaki 7. ili 8. ukoliko posmatramo višegodišnji prosjek 1961-1990. Frekvencija i jačina toplotnih valova sa sjevera Afrike vidljiva je i po temperaturama zraka koje bilježimo na vrhuncima ljetnih toplotnih valova – nerijetko i preko 40 ºC, a u julu 2007. živa na termometru rasla je i do 45 ºC, što je i dan danas rekord za područje Srbije (Smederevska Palanka, 44,9 ºC).

Također, ritam sve manje snježnih zima, manjeg broja snježnih, mraznih i ledenih dana, sve vrelijih ljeta, razornijih vjetrova, kao i naglih prelaza iz dugotrajnih suša u perioda kratkih, ali izrazito jakih padavina s karakterom bujičnog plavljenja, direktne su posljedice klimatskih promjena. Problem je što su ovakvi ekstremi postojali i prije, no kako je dostupne toplotne energije znatno više u atmosferi, ekstremi postaju sve jači, češći i nemilosrdniji, a u socioekonomskom pogledu vrlo nepovoljni, budući da se nekada mogu pojaviti onda kada ne trebaju (primjer: val hladnoće u aprilu 2003, 2017. i 2021. koji je donio materijalnu štetu voću u cvatu, naročito na jugu Hercegovine). Samo tokom 2021. godine usljed ljetne suše, katastrofalnih požara na sjeveru i jugu Hercegovine i jesenjih poplava u centralnim dijelovima Bosne i na većem prostoru Hercegovine, naša zemlja je ogoljena za više od pola milijarde evra.

Na svom Instagram i Fejsbuk profilu redovno edukujete pratioce o meteorologiji, ali i o pitanjima povezanim sa klimatskim promenama, kakve su reakcije javnosti na vaš angažman?

Moja zadaća je popularizovati nedovoljno zastupljenu meteorologiju u Bosni i Hercegovini i na neki način dati doprinos mojoj zemlji kroz znanje koje kupim sa svih strana, bilo na simpozijumima, u komunikaciji sa stručnjacima, kroz naučne publikacije, ili pak sa raznih izvora i literatura, jer nažalost studija meteorologije u Bosni i Hercegovini nema. Primarni cilj je popularizovanje meteorologije u bh. medijskom prostoru i s ponosom mogu istaknuti da ta zadaća slijedi svoj cilj na Novoj BH, mojoj TV kući na kojoj radim od aprila 2021. godine, s iznenađujuće visokim share rateom koji ide i do 20%, a u angažmanu za sestrinski N1 od jeseni 2021. kroz razne kolumne za web portal. 

Na socijalnim mrežama često objavljujem meteorološki sadržaj koji ocijenim da može biti potencijalno zanimljiv, ali moram priznati da se iznenadim odzivu ljudi i pitanjima, budući da izazovu pažnju, što je vrlo čest slučaj kada je riječ o prognozama, nekim podacima, a naročito temperaturnim i padavinskim rekordima. Reakcije, rekao bih na prvu, su vrlo dobre, iako naravno postoji kod određene skupine ljudi određena doza skepticizma, što je zapravo i odlično jer na taj način dobijamo prijekopotrebni balans.

Kako je biti meteorolog na Balkanu? Da li smatrate da meteorolozi koji rade u medijima kod nas imaju obavezu da više ukazuju na problem klimatskih promena?

Naravno. Mediji imaju veliku ulogu u informisanju građana o raznim problemima sa kojima se suočavamo, a jedan takav je, pored aktuelne pandemije koronavirusa, i problem klimatskih promjena. Kao nikad dosad mediji su pratili COP i izvještavali sa njega najbitnije detalje, što je itekako pohvalno i dobar znak da postajemo svjesni problema s kojim se suočavamo. 

Na Novoj BH trudim se da uvijek u prognozama u uvodnom segmentu spomenemo neki zanimljiv podatak koji implicira na mogućnost događaja koji se kauzalno veže za klimatske promjene, jer svaki pojedinačni ekstrem nije nužno vezan za klimatske promjene. 

Koje je vaše viđenje situacije – da li su ljudi iz regiona svesni fenomena klimatskih promena ili većinski izražavaju skepticizam? Kakav je vaš utisak, koliko je situacija ovim povodom drugačija kod nas nego u svetu?

Kroz uzorak anketiranih ljudi u zadnjih par godina s moje strane, dojam koji stičem je da puls populacije u Bosni i Hercegovini ipak teži svjesnošću nepogoda sa kojima se suočavamo zadnjih godina, budući da se suočavamo sa izrazito jakim ekstremima koji ih često zbunjuju, kao recimo 20 ºC usred januara mjeseca. Međutim, skeptika uvijek ima, i tu su vječite borbe protiv vjetrenjača, jer će vam često takvi ljudi naći neku godinu iz prošlosti i reći kako ovo nije ništa neuobičajeno. 

Ne bi bilo neuobičajeno bi bilo kada se te situacije iz prošlosti za koje je nekada bilo potrebno deset, dvadeset ili pedeset godina da se ponove ne bi ponavljale toliko učestalo da se razmak između drastično smanji. Bit ću u jednu ruku kategoričan i probati dočarati odgovor poređući trenutno dvije najveće krize s kojima se svijet suočava. U usporedbi svjesnosti o koronavirusu koji nas prati dvije godine te njenoj prevenciji vakcinisanjem, klimatske promjene se kod većine puno bolje dobro kotiraju, no skepticizam se javlja kod mnogih kada se spomene zelena energija – naravno, zbog iziskivanja novčanih sredstava.

Šta je uslovilo da širom našeg područja 2022. godinu dočekamo uz neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine? 

Neuobičajena toplota s početka 2022. godine povezuje se sa snažnim utjecajem termobaričkog grebena čija osa se pružala od sjevera Afrike preko zapadne Europe i dalje prema njenim centralnim dijelovima, vidljiv na mapama apsolutne topografije (AT500 hPa). On je zapadnim dijelovima Europe sa sjevera Afrike u jugozapadnom visinskom strujanju povlačio vrlo toplu zračnu masu koja se potom širila prema centralnim dijelovima Europe, a silaskom preko Alpi u zapadnoj i sjeverozapadnoj visinskoj struji se dodatno zagrijavala, poprimajući karakter fena koji je i podigao snježnu granicu i preko 3000 metara nadmorske visine, uslovljavajući neuobičajeno visoke temperature zraka za ovo doba godine, a na Kredarici (2.515 m.n.v) su se penjale i do visokih 8 ºC, što je i za više od 15 ºC toplije u odnosu na uobičajene vrijednosti. 

Stabilnost atmosfere od prizemnog sloja do najviših visina podržavao je i postojan anticiklon koji je uvjetovao pretežno sunčano vrijeme početkom 2022. godine. Pojačana konvekcija za posljedicu imala je supsidenciju (spuštanje) toplog zraka iz viših u niže slojeve zagrijavajući podlogu, i eliminirajući šanse za uspostavu snažne temperaturne inverzije nad Srbijom, budući da je postojala sjeverozapadna advekcija duž nižih slojeva atmosfere koja je zagrijavala prizemlje i omogućavala vertikalno miješanje slojeva zraka, a tlo ostalo relativno toplo usljed prethodno toplog perioda koji je naša područja zahvatio oko katoličkog Božića.

Utjecaj grebena se postepeno širio prema našim područjima 02.01. kako se nad Ujedinjenim Kraljevstvom sve više produbljivala dolina od visinske ciklone pozicionirane nad Islandom, koja je pogurala topao zrak po visini na istok, zbog čega su se temperature zraka diljem Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nerijetko kretale od 15 do 20 ºC, a u Banja Luci 06.01. zvanični podaci govore i o prelasku cifre za januar ekstremnih 20 ºC, a ne zaboravimo spomenuti i temperaturne rekorde koje smo zabilježili u Kninu, Dubrovniku i Zavižanu – i to odmah na početku 2022. godine!

Da li mislite da države u regionu rade dovoljno kako bi ublažile svoj uticaj na klimatske promene i smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte?

Uvijek može bolje. I moramo, ukoliko želimo pratiti trendove razvijenih zemalja. No to će biti zahtjevan i težak posao. Zajednički sadržilac zemalja koje su pretrpile rat te su u tranziciji je manjak adekvatne infrastrukture koja će sve to podnijeti. Naravno, sve to iziskuje i novčana sredstva gdje obično se akumuliraju svi problemi. A ima i do naše svijesti i adaptacije na nešto novo, bolje, ekonomičnije.

I za kraj, da li ste gledali Netflixov hit-film Don’t Look Up i koji su vaši utisci?

Za kraj ću morati razočarati i reći da ga još nisam pogledao, i to opravdano jer sam bio proteklih sedmica u procesu dobijanja bezuslovne ponude za Master studij iz oblasti Primjenjena meteorologija i klimatologija sa klimatskim menadžmentom na Univerzitetu u Readingu, 5. univerzitetu svijeta za ovu oblast, koju sam naposlijetku uspio dobiti, ali i procesa stipendije, kako bih na jesen 2022. godine otišao godinu dana na studij u UK i postao magistar naučnik. Tako da će Don’t look up sačekati vikend ispred mene da ga nakon dugih smjena na televiziji odmorne glave odgledam.