Od početka godine, brazilska Amazonija pretrpela je najgorih šest meseci požara u poslednje dve decenije

Klimatske promene imaju različite pojavne oblike: dok se kod nas smenjuju ekstremne vrućine i obilne padavine, Amazonija gori

03/07/2024 autorka: Jelena Kozbašić
0
Dim nastao tokom požara u Amazonskoj prašumi u Brazilu tokom februara ove godine (foto: NASA)

Od januara do juna 2024, u brazilskoj Amazoniji registrovan je najveći broj požara za prvu polovinu godine u protekle dve decenije, čak 13.489, pokazuju podaci.

Međutim, ako zađemo nešto dublje u prošlost, ova brojka – inače za 61% viša u odnosu na 2023. – ne ostaje rekordna.

Naime, u prvih šest meseci 2003. i 2004. najveća svetska prašuma pretrpela je preko 17 hiljada vatrenih stihija. To su, prema evidenciji Nacionalnog instituta za istraživanje svemira u Brazilu (INPE) koja se vodi od 1998. godine, pravi istorijski rekordi.

Ali to aktuelno stanje ne čini ništa manje zabrinjavajućim.

Eksperti smatraju da mu je doprinela istorijska suša, izazvana antropogenim klimatskim promenama i potpomognuta prirodnim fenomenom El Ninjo, koja je prošle godine pogodila Amazoniju.

Ipak, treba da imamo u vidu da požari na tom prostoru uobičajeno ne nastaju spontano, na primer udarom groma. Kako objašnjavaju iz Američke svemirske agencije (NASA), u prašumi je jednostavno previše vlažno pa vatra samostalno veoma retko nastaje.

Uprkos tome, na stotinama hiljada satelitskih snimaka svake godine možemo videti Amazoniju u oblacima dima.

Otkud to ako se naizgled protivi tamošnjim vremenskim prilikama?

Odgovornost, pre svega, počiva na ljudima koji podmeću požare kako bi iskrčili prostore za poljoprivrednu proizvodnju ili stočarstvo.

Prema uvidima neprofitne, nevladine organizacije Rainforest Foundation, oni pale prethodno posečeno drveće kada se osuši dovoljno da može da izgori. Uobičajeno, vegetacija na obodima novih polja i pašnjaka dovoljno je vlažna da zaustavi vatrenu stihiju.

Ali produžena suša u basenu Amazona dovodi do toga da požari beže u susedne, netaknute šume i da posledično može da se zapali na hiljade hektara. Drugim rečima, presahlo i osušeno zelenilo, željno vode, gorivo je za brže širenje i razvoj vatrenih stihija, bez obzira na to kako su nastali.

Tako je veoma verovatno bilo i od januara do juna ove godine.

Sezona požara u Amazonskoj prašumi u Brazilu svoj vrhunac dostiže u avgustu ili septembru.

U februaru je zabeleženo rekordnih 3000 požara u brazilskoj Amazoniji. A krivac su – klimatske promene

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Ovi podaci predstavljaju teške vesti za vladu predsednika Luiza Inacija Lule da Silve koji je obećao da će do kraja decenije zaustaviti ilegalno krčenje Amazonske prašume.

Premda su stope seče opale, čime se doprinosi skladištenju gasova koji zagrevaju planetu, sa druge strane nalaze se požari čiji broj raste, a koji nepovoljno utiču na kvalitet vazduha i ekosisteme, ali i zdravlje ljudi.

Sveukupno gledano, gubitak Amazonije manji je za 42% nego prošle godine što rasvetljava Lulin napredak u njenoj zaštiti.

U budućnosti, vatrene stihije mogle bi da, uslovno rečeno, progutaju postignute uspehe. Autori jedne nedavno objavljene studije upozorili su da sve jači požari ugrožavaju zaštitu šuma, ali takođe rađaju novu pretnju po Lulu: percepcija javnosti o njegovoj posvećenosti očuvanju prirode mogla bi da oslabi.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR