Raskorak između zakona i stvarnosti: Šta novi izveštaj Koalicije 27 otkriva o napretku zaštite životne sredine i klimatske akcije u Srbiji?

Kako su najavili iz Koalicije 27, ovaj Izveštaj i lista preporuka biće predstavljeni i novoj Vladi Srbije, budućem ministru ili ministarki za zaštitu životne sredine

20/11/2026 autorka: Jelena Kozbašić
0 izvor: Koalicija 27

Srbija donosi zakone, ali ih ne sprovodi. Pet godina nakon otvaranja Klastera 4 u okviru pristupnih pregovora Srbije sa EU, nema poboljšanja – upravo zato što izostaje primena zakona. Prekomerno zagađen vazduh, štete od klimatskih promena koje se mere milijardama evra, kao i više od dve hiljade požara na deponijama ove godine, pokazuju raskorak između zakona i stvarnosti.

Ovo su neki od zaključaka novog, trinaestog Izveštaja iz senke Koalicije 27 koji je predstavljen u sredu, 18. novembra. Ovogodišnja nezavisna analiza napretka naše zemlje u zaštiti životne sredine i klimatskoj akciji simbolično je naslovljena „Flaster na klaster” i odnosi se na period od maja 2025. do maja 2026. godine.

Klaster 4, na koji se ova publikacija primarno fokusira, obuhvata transportnu politiku (Poglavlje 14), energetiku (Poglavlje 15), transevropske mreže (Poglavlje 21) i životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27), a otvoren je u decembru 2021.

Ipak, čak ni pet godina posle otvaranja ovog klastera, Srbija nije napredovala iako su brojni zakoni usvojeni, ocenjuju iz Koalicije 27. U međuvremenu, EU je razvila nove standarde u zaštiti životne sredine pa jaz postaje sve veći.

Dodatni izazov je to što izveštaji o stanju životne sredine kasne ili se ne objavljuju, a neki podaci nisu javno dostupni. Samim tim, teško je – a u nekim oblastima gotovo nemoguće – utvrditi stvarno stanje životne sredine.

Lokalne samouprave nemaju kapaciteta za sprovođenje propisa iz ove oblasti, ističu iz Koalicije 27, dodajući da ne postoji adekvatan mehanizam za finansiranje zaštite životne sredine jer se ekološke naknade slivaju u opšti budžet.

U samom izveštaju analizira se ukupno deset oblasti: finansiranje, horizontalno zakonodavstvo, kvalitet vazduha, upravljanje otpadom, kvalitet vode, zaštita prirode, upravljanje hemikalijama, klimatske promene, šumarstvo i industrijsko zagađenje i upravljanje rizicima. U okviru svake, pored detaljnog pregleda aktuelnog stanja, nalaze se i preporuke Koalicije 27.

Kako su najavili iz Koalicije 27, ovaj izveštaj i lista preporuka biće predstavljeni i novoj Vladi Srbije, budućem ministru ili ministarki za zaštitu životne sredine.

„Od nove Vlade Srbije očekujemo najpre da joj životna sredina bude važna, a zatim i da poštuje i primenjuje zakone”, saopštili su.

Ali pre toga, hajde da vidimo kakvo će stanje na poljima zaštite životne sredine i klimatske akcije dočekati novu vlast.

Zvanični izveštaj o vazduhu za 2024. kasnio skoro osam meseci: I podaci za 2025. u debelom kašnjenju

Godišnji izveštaj o kvalitetu vazduha u Srbiji za 2024. godinu objavljen je na web stranici Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) u januaru 2026. godine. To je gotovo osam meseci nakon propisanog roka – prema odredbama Zakona o zaštiti vazduha, SEPA je, naime, dužna da objavi godišnji izveštaj o prethodnoj godini, najkasnije do 31. maja.

Kako pokazuju podaci iz ovog zakasnelog izveštaja, vazduh je tokom 2024. godine bio prekomerno zagađen u svih osam aglomeracija u Srbiji – Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Pančevu, Smederevu, Boru, Kosjeriću i Užicu, kao i u još 16 gradova, navodi se u Izveštaju iz senke „Flaster na klaster”.

„Zbog prekomernog zagađenja vazduha, u Srbiji godišnje 14.000 ljudi prerano umre”, naglasila je na predstavljanju publikacije Ivana Jovčić iz Centra za unapređenje životne sredine.

Uprkos tragičnim posledicama i ogromnoj zainteresovanosti javnosti za ovu temu, godinama unazad dolazi do višemesečnog kašnjenja izveštaja nadležne agencije o kvalitetu vazduha. Istom scenariju svedočimo i ove, 2026. godine.

Zaključno sa 19. novembrom, SEPA još nije objavila godišnji izveštaj za prošlu godinu. Podsećamo, zakonski rok istekao je još krajem maja, pre više od pet meseci.

S druge strane, organizacije civilnog društva – koje nemaju pred sobom nikakve zakonske rokove – mnogo su ažurnije u izveštavanju: Nacionalna ekološka asocijacija (NEA) objavila je sopstvenu analizu podataka iz državnog automatskog monitoringa već 1. januara 2026, dok je Beogradska otvorena škola (BOŠ) krajem januara objavila izveštaj o vazduhu tokom prošle godine na osnovu podataka iz građanskog monitoringa.

U nedostatku zvaničnog izveštaja o kvalitetu vazduha, Koalicija 27 se pri oceni stanja u 2025. oslanjala upravo na podatke dve gorepomenute organizacije. A stanje je, nažalost, nepromenjeno – osim što imamo širu sliku problema.

„Proširenje automatskog monitoringa omogućilo je da se zagađenje evidentira i u gradovima koji ranije nisu bili dovoljno obuhvaćeni merenjima”, pišu autori Izveštaja iz senke. „Tokom 2025. godine pušteno je u rad devet novih automatskih stanica i gotovo 20 novih detektora suspendovanih čestica, a prekoračenja su zabeležena na skoro 90% mernih mesta.”

Nedostaje trećina inspektora, šteta od klimatskih ekstrema preko milijardu evra, na deponijama u proseku šest požara dnevno

Govoreći o stanju zakonodavstva i primeni zakona na terenu, Tanja Petrović iz organizacije Mladi istraživači Srbije izjavila je: „Srbiji trenutno nedostaje jedna trećina radnika u Inspektoratu za zaštitu životne sredine – nema ko da sprovodi zakon na terenu i izriče sankcije.”

Ona je takođe skrenula pažnju na velike probleme u donošenju studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Bez obzira na to što su upravo ove studije jedan od ključnih alata za donošenje informisanih odluka u oblasti zaštite životne sredine, one se donose bez laboratorijskih nalaza i izveštaja sa terena.

Na predstavljanju izveštaja takođe se moglo čuti da procenjena godišnja šteta od klimatskih ekstrema treću godinu zaredom premašuje milijardu evra, dostižući više od 1% BDP-a. O tome su u oktobru ove godine za portal Klima101 pisali ekonomisti Uroš Davidović i Nataša Terzić.

Igor Jezdimirović iz Inženjera zaštite životne sredine otkrio je da je, prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, u poslednjoj deceniji 2,5 puta povećan broj požara na deponijama. Samo prošle godine je registrovano 2.217 požara na deponijama, odnosno u proseku šest dnevno.

„Od 2009. godine nismo uspeli da utvrdimo koliko stvarno otpada imamo”, naveo je on, upozoravajući da požari na deponijama direktno ugrožavaju zdravlje građana i prave dugoročnu štetu za životnu sredinu.

Jezdimirović je dodao da je Srbija dobila novi Zakon o upravljanju otpadom, ali da nema podzakonskih akata, što zapravo onemogućava njegovu primenu. 

Kad je reč o upravljanju hemikalijama, Jelena Milić iz Alternative za bezbednije hemikalije (ALHEM) objasnila je da u ovoj oblasti Srbija ima dosta dobro usaglašene propise sa EU, ali da je problem – primena. Čak tri različita inspektorata su nadležna za ovu oblast, njihove se nadležnosti prepliću i to sve otežava primenu zakona i izricanje sankcija.

Učesnici su se složili da se očekuju veliki koraci od nove Vlade Srbije i Ministarstva za zaštitu životne sredine, kao i da nisu važna personalna rešenja već da se – poštuje zakon.

Budžet raste, ali umerenijim tempom

Budžet za 2026. godinu najavljuje nastavak rasta izdataka za zaštitu životne sredine, ali umerenijim tempom nego prethodnih godina.

Za zaštitu životne sredine i klimatsku akciju, Zakonom o budžetu Republike Srbije u ovoj godini
predviđene su gotovo 62 milijarde dinara, što je za 7,1 milijardu, odnosno za 13%, više od izvršenja u 2025.

Ukoliko plan bude ostvaren, izdvajanja bi dostigla 0,56% BDP-a i 2,3% ukupnih rashoda republičkog budžeta, što je najviši nivo do sada po oba pokazatelja, piše u publikaciji „Flaster na klaster”.

Međutim, u odnosu na plan za prethodnu godinu rast iznosi svega 3,6%. Reč je o osetnom usporavanju u poređenju sa dvocifrenim stopama kojima su planovi uvećavani prethodne dve godine, ocenjuju iz Koalicije 27.

Izveštaj potpisuje osam članica mreže Koalicije 27: Alternativa za bezbednije hemikalije, Beogradska otvorena škola, Centar za unapređenje životne sredine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Inženjeri zaštite životne sredine, Mladi istraživači Srbije, Mreža za klimatske akcije Evrope (CAN Europe) i WWF Adria − Serbia. Koalicija 27 već 13 godina unazad objavljuje izveštaje iz senke kao redovne godišnje analize napretka naše zemlje u zaštiti životne sredine i klimatskoj akciji.

Izveštaj iz senke „Flaster na klaster” možete pronaći na ovom linku.

Više o zaštiti prirode: Tri nova zaštićena područja, močvarna staništa pod velikim pritiskom

U izveštajnom periodu između maja 2025. i maja 2026, proglašena su tri nova zaštićena prirodna područja – Predeo izuzetnih odlika „Planina Jelica”, Specijalni rezervat prirode „Zlatar” i Specijalni rezervat prirode „Bosutske šume”, dok je Spomenik prirode „Bigrena akumulacija kod manastira Tumane” proširen.

Deo izveštaja „Flaster na klaster” u sklopu zaštite prirode posvećen je i sprovođenju Ramsarske konvencije o močvarnim područjima od međunarodnog značaja. Analiza svih jedanaest ramsarskih područja u Srbiji, koju je izradilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica, pokazuje niz izazova.

Ova specifična močvarna staništa analizirana su na osnovu osam kriterijuma: formalne zaštite, prisustva krivolova, prisustva ribokrađe, urbanizacije, zagađenja, uticaja klimatskih promena, zarastanja i uništavanja staništa.

Rezultati pokazuju da nijedno područje nije obeleženo zelenom bojom koja bi značila prisustvo samo jednog faktora ugrožavanja. Žutom bojom označena su područja sa dva ili tri faktora ugrožavanja – njih je ukupno pet.

Crvena boja rezervisana je za staništa sa četiri ili više faktora ugrožavanja. Preko polovine ramsarskih područja u Srbiji, njih ukupno šest, dobilo je tu najgoru ocenu.

Nalazi ukazuju na loše stanje močvarnih područja u Srbiji, čija zaštita nije efikasna i ne daje dobre rezultate, a procenjuje se da bi nepovratno uništavanje ovih područja moglo nastupiti za svega nekoliko godina, zaključuje se.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR