Izbeljivanje korala, pojava kojoj doprinosi zagrevanje vode usled klimatskih promena, slabi ove osetljive podvodne organizme do te mere da u određenim slučajevima može da rezultuje njihovim odumiranjem.
Naučnici iz Italije su rešenje, koje bi moglo da smanji izbeljivanje korala, potražili na pomalo neobičnom mestu – u zlatno-žutom orijentalnom začinu.
U pitanju je kurkuma koja se proizvodi od korena istoimene višegodišnje zeljaste biljke iz Azije, a koji nalikuje đumbiru. Iz nje se „izvlači” kurkumin, aktivna antioksidativna supstanca. Ovaj prirodni molekul se već koristi na nekoliko različitih polja: od biomedicine preko funcionalnih premaza do pakovanja hrane.
Sudeći prema uvima iz nedavno objavljene studije, kurkumin bi uskoro mogao da dobije još jednu neobičnu namenu, i to u morima. Istraživači sa Italijanskog instituta tehnologije i Univerziteta Bikoka u Milanu demonstrirali su njegovu efikasnost u sprečavanju izbeljivanja korala.
Kako ne bi narušili životnu sredinu, kurkumin su na korale aplicirali pomoću biomaterijala na bazi zeina, proteina dobijenog iz kukuruza.
Tokom testiranja, sprovedenog u akvarijumu u Đenovi, eksperti su simulirali uslove zagrevanja tropskih mora tako što su podigli temperaturu vode na 33 °C. Svi korali koji nisu tretirani našli su se pod uticajem izbeljivanja. Sa druge strane, jedinke koje su bile podvrgnute tretmanu sa kurkuminom uopšte nisu pokazale takve tendencije.
![](https://klima101.rs/wp-content/uploads/2023/07/Low-Res_Coralli-con-biomateriale_20956-1.jpg)
Ovakvi rezultati su prilično ohrabrujući i pokazuju koliko je tehnika delotvorna pri smanjenju toplotnog stresa korala.
„Čvrsto verujem da će ovaj inovativni pristup predstavljati značajan napredak u razvoju strategija za oporavak morskih ekosistema,” kazao je Simon Montano, zamenik direktora u Centru za istraživanje mora i visoko obrazovanje pri Univerzitetu Bikoka.
KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER
Kako je objašnjeno, tehnologija je već u procesu patentiranja, a naredni koraci biće proučavanje mogućnosti za njenu masovniju primenu.
U međuvremenu, pored mera prilagođavanja na klimatske promene, svet treba da se fokusira i na njihovo ublažavanje. Dobar primer koliko veliku razliku pravi 0,5 °C zagrevanja više dolazi upravo od korala.
Planeta je već za oko 1,1 °C toplija nego u predindustrijskom dobu, a posledično raste i toplota u morima. Ukoliko bismo porast srednje globalne temperature zauzdali na 1,5 °C, koralni grebeni smanjili bi se, prema nekim proračunima, za 70-90%, dok bi pri zagrevanju od 2 °C, praktično bili u potpunosti zbrisani.
Uprkos tome što imamo potencijalno rešenje za odbranu korala, treba da imamo u vidu da su posledice klimatskih promena dalekosežnije, te da ih osete mnogi drugi ekosistemi i na milijarde ljudi. Stoga je izuzetno važno da čovečanstvo ubrza energetsku tranziciju i smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte koje nastaju pri sagorevanju fosilnih goriva.