Požari u Australiji imali su veći uticaj na klimu nego pandemija

Požari u Australiji doveli su do velike emisije čestica u atmosferu koje su reflektovale sunčevo zračenje čime je došlo do blagog efekta hlađenja.

28/07/2021 autorka: Milica Simonović
0 izvor: sciencedaily.com

Iako se možda čini paradokslano, razarajući požari koji su pustošili Australiju krajem 2019. i početkom 2020, imali su veći uticaj hlađenja na globalnu klimu prethodne godine, nego karantin koji je zaustavio svet i posledično doveo do pada emisija ugljen-dioksida, rezultati su studije objavljene juče u naučnom časopisu Geophysical Research Letters.

Trenutno, u letu za koje se čini da je obeleženo vremenskim ekstremima, požari pogađaju različite delove planete. Vatrene stihije gore u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Rusiji. Nova saznanja iz pomenute studije sugerišu da je uticaj požara na klimu donekle potcenjen. Klimatske promene stvaraju uslove za učestalije i intezivnije požare, ali i sami požari pokazuju ozbiljan uticaj na klimu.

Ovo otkriće ukazuje na iznenađujuće važan globalni efekat regionalnih događaja, kao što su intezivni požari koji dugo traju. Naime, velike količine dima koje su stvarali požari u Australiji stigli su do stratosfere, gde su zapravo „blokirali” sunčeve zrake, reflektujući ih nazad u kosmos i time smanjujući njihovu površinsku apsorpciju.

Dim je doveo do toliko značajnog hlađenja južne hemisfere, da se smanjila i srednja temperatura Zemljine površine. Požari su za samo nekoliko meseci ohladili planetu za 0,06 °C, za razliku od karantina koji je u maloj meri uticao da se atmosfera zagreje zbog manjih emisija čestica koje mogu reflektovati sunčevu svetlost. Procenjuje da će efekat karantina na globalno zagrevanje do 2022. Rezultovati kratkoročnim povećanjem srednje globalne temperature za 0,05 °C upravo zbog manje emisije čestica koje reflektuju sunčevo zračenje.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Zaključavanje ljudi u kuće nije dovelo do vraćanja delfina u Veneciju, a nije ni imalo rashlađujući efekat na klimatski sistem planete Zemlje prethodne godine. Vodeći autor studije, Džon Fasulo, upoređuje uticaj Australijskih požara na klimu sa velikim vulkasnkim erupcijama i kaže:

„Velike vulkanske erupcije događaju se na svakih tridesetak godina. U kontrastu, veliki požari mogu da se jave na svakih nekoliko godina i zbog toga mogu da imaju češći efekat. Očigledno je da moramo još da naučimo o uticajima požara na klimu”.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR