Dr Milena Bačelić-Tomin: Otpadne vode su „lična karta” zdravlja i načina življenja ljudi u Srbiji

Upravljanje otpadnim vodama je potrebno razmatrati u širem kontekstu društvenih izazova današnjice kao što su energetska kriza i klimatske promene, takođe je naglasila profesorka PMF-a u Novom Sadu

28/09/2022 autorka: Jelena Kozbašić
0 izvor: Saopštenje PMF Novi Sad

Dvadeset peta po redu Škola za zaštitu životne sredine sa fokusom na kvalitet voda održana je od 14. do 16. septembra 2022. na Univerzitetu u Novom Sadu.

Kako je to kazala prof. dr Jasmina Agbaba sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, održivo vodosnabdevanje je ključna komponenta integralnog upravljanja vodnim resursima. „Suočavanje sa klimatskim promenama je izazov koji prevazilazi individualne vodovode i zahteva robustnije sisteme vodosnabdevanja”, dodala je ona.

Prof. dr Đurđa Kerkez sa istog fakulteta istakla je potencijal postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u rekuperaciji resursa iz vode koji mogu da se koriste u poljoprivredi i industriji. „Ovi resursi mogu biti tržišni i stvarati prihode.”

Bitan aspekat unapređenja kvaliteta vode jeste i finansiranje. „Potrebno je finansiranje na nacionalnom nivou u naučna istraživanja detekcije prisustva i mogućnosti uklanjanja supstanci koje izazivaju zabrinutost iz otpadnih voda i muljeva nastalih nakon prečišćavanja otpadnih voda”, konstatovala je doc. dr Anita Leovac Maćerak.

Dr Anita Leovac Maćerak: Beograd je jedina prestonica u Evropi koja svoje komunalne vode ispušta direktno u Dunav

U sklopu događaja realizovan je kurs profesionalnog razvoja namenjen operaterima iz industrije i javnih komunalnih preduzeća (sektor kanalizacije). Učesnici u ovom delu programa bili su zaposleni u vodovodima i industriji.

Pored radnog programa, održana je i panel diskusija na temu održivog razvoja u okviru studentske sekcije. Gosti su bili dr Milena Bečelić-Tomin, redovna profesorka PMF-a u Novom Sadu; Sara Pavkov, posebna savetnica Ministra zaštite životne sredine; Milan Veselinov, ekspert za cirkularnu ekonomiju i Slobodan Bubnjević, naučni novinar.

Prema rečima prof. dr Milene Bačelić-Tomin, upravljanje otpadnim vodama je potrebno razmatrati u širem kontekstu društvenih izazova današnjice kao što su energetska kriza, klimatske promene, eksploatacija resursa, pandemija koronavirusa.

„Otpadne vode su ‘lična karta’ zdravlja i načina življenja ljudi u gradovima u Republici Srbiji i adekvatna osnova za primenu preventivnih mera širenja bolesti i potrošnje resursa”, naglasila je Bečelić-Tomin.

Kroz razgovor tokom panela, stručnjaci su razmenili mišljenja o značaju ciljeva održivog razvoja definisanih na osnovu podataka na globalnom nivou i njihovoj pojedinačnoj primeni na nacionalnom nivou. Pored značaja formalne edukacije i povezivanja fundamentalnih i primenjenih nauka, širenje naučnih rezultata izvan naučno-obrazovnih institucija kroz odgovarajuću naučnu komunikaciju, panelisti smatraju neophodnom. Neki od istaknutih pojmova u toku diskusije bili su industrijska ekologija, cirkularna ekonomija, sistemsko razmišljanje, kao i granice planetarnog sistema.

Pored studenata zaštite životne sredine, događaju su prisustvovali i studenti Fakulteta tehničkih nauka, Departmana za građevinarstvo i geodeziju i Departmana za arhitekturu i urbanizam, Akademije umetnosti u Novom Sadu, kao i Centar za promociju nauke – CPN. Zajedničkim učešćem organizovana je umetnička postavka Water Agora koja je kroz perceptivno iskustvo posmatrača ukazala na značaj vode kao resursa i na neophodnost njene zaštite.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Nakon tri dana intenzivnog rada pripadnika naučne, stručne i studentske zajednice, usledilo je sumiranje naučenog i predlaganje mera za održivo upravljanje vodom za piće i otpadnim vodama, kao i resursno orijentisano upravljanje nerazdvojivim sistemom sediment/površinska voda.

„U praksi izmuljivanja plovnog Begeja pokazalo se da je puko odlaganje sedimenta veoma skupa opcija. Upravo nas ovo podstiče da razmišljamo o njegovoj korisnoj upotrebi”, skrenuo je pažnju prof. dr Vladimir Mučenski sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. „Prvi zadatak je stvaranje prostora na tržištu”, zaključio je.

Sediment – neiskorišćeni resurs koji se krije na dnu naših reka

Tradicionalni organizatori Škole su Edukativni centar za zaštitu životne sredine, EDEN, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine i Fondacija „Doc. dr Milena Dalmacija”. Ove godine se deo programa realizovao uz podršku i aktivno učešće Privredne komore Srbije i Fonda za nauku RS (BEuSED projekat iz programskog paketa IDEJE).

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR