Svet je doživeo petu najtopliju godinu u istoriji merenja

Od 2022. toplije su bile samo, redom, 2016, 2020, 2019. i 2017.

11/01/2023 autorka: Jelena Kozbašić
0

Globalno gledano, protekla godina, 2022, bila je peta najtoplija u istoriji merenja, saopštila je Služba za klimatske promene Kopernikus. Najtoplije godine do sada bile su, redom, 2016, 2020, 2019. i 2017. praćene godinom za nama.

Srednja godišnja temperatura tokom 2022. bila je za 0,3 °C viša u odnosu na referentni period (1990-2020), odnosno za 1,2 °C viša u poređenju sa predindustrijskim dobom (1850-1900).

Inače, 2022. je osma uzastopna godina tokom koje je srednja godišnja temperatura za preko 1 °C viša nego što je to bio slučaj u drugoj polovini 19. veka. Ovo znači da se svet opasno približava donjoj granici o porastu temperature iz Pariskog sporazuma koja iznosi 1,5 °C.

Porast srednje globalne temperature u odnosu na period od 1991. do 2020. (leva osa) i u odnosu na predindustrijsko doba (desna osa); Vizual: Kopernikus/ECMWF

Klimatski fenomen La Ninja, što je hladna faza složenijeg klimatskog fenomena ENSO (El Ninjo – Južna oscilacija, El Niño – Southern Oscillation) koji se javlja u tropskom delu Pacifika, doprineo je da prošla godina ne bude među tri najtoplije ikada.

Ipak, postoje naznake da će kasnije tokom 2023. uslediti El Ninjo, topla faza ENSO-a, što će izazvati veoma vrele i sušne dane čak i na kopnu.

Šta je El Ninjo i kako utiče na globalnu klimu?

Druga najtoplija godina u Evropi

Evropske temperature rastu preko dva puta brže u odnosu na globalni prosek stoga ne čudi da je tokom godine bilo toplije nego u svetu. Naime, 2022. dospela je na drugo mesto najtoplijih godina u Evropi, odmah iza 2020, koja je bila za 0,3 °C toplija od ove.

Leto na evropskom kontinentu bilo je najtoplije izmereno, a obeleželi su ga produženi i intenzivni toplotni talasi. Skoro dve trećine teritorije suočavalo se sa sušnim uslovima što se odrazilo na poljoprivredu, saobraćaj i energetiku.

Nakon leta, usledila je treća najtoplija jesen u Evropi, posle 2020. i 2006, dok su zimske temperature bile oko 1 °C iznad proseka. Kada je reč o proleću, vreme je na našem kontinentu bilo tek nešto hladnije od proseka između 1990. i 2020.

Kako navode meteorolozi, tokom devet meseci 2022. zabeležene su prosečne temperature više od proseka, dok su tri meseca – mart, april i septembar – bili ispod proseka.

U Srbiji je, prema Kopernikusu, ovo bila četvrta najtoplija godina.

Kako se 2022. godina, po toploti, kotira u zemljama Evrope?; Vizual: Kopernikus/ECMWF

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

„Godina 2022. bila je još jedna godina klimatskih ekstrema širom Evrope i globalno”, kazala je zamenica direktora Kopernikusa, Samanta Burdžis. „Ovi događaji naglašavaju da već osećamo razarajuće posledice našeg sveta koji se zagreva.”

„Najnoviji podaci Kopernikusa za 2022. pružaju jasan dokaz da društvo treba hitno da smanji emisije ugljenika i da se prilagodi na promene klime kako bi se izbegli najnepovoljniji ishodi”, zaključila je Burdžis.

Poslednjih osam godina predstavljaju najtoplijih osam godina u istoriji merenja. Prema Svetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO), u svetlu globalnog zagrevanja pitanje je trenutka kada će opet biti oboren rekord za najtopliju godinu.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR