Luka Ilić: Pustinja Sahara je najveći izvor prašine

U okviru serije intervjua sa domaćim istraživačima, ovog petka sa meteorologom Lukom Ilićem iz Laboratorije za fiziku životne sredine razgovaramo o globalnom uticaju saharskog peska i tome kakve su šanse da se zaustave klimatske promene

13/08/2021 autorka: Marija Đurić
0
Fotografija: Bojan Džodan

Luka Ilić je istraživač u Laboratoriji za fiziku životne sredine Instituta za fiziku u Beogradu. Kao meteorolog među fizičarima, bavi se jednom više nego neobičnom pojavom – transportom saharskog peska širom planete, i njegovim uticajem na meteorološke pojave. Sa Lukom Ilićem zato smo razgovarali o ovom fenomenu, kao i o klimatskim promenama i posledicama koje bi one u budućnosti mogle imati na našim prostorima.

Na šta su fokusirana vaša istraživanja?

U Institutu za fiziku u Beogradu istražujemo transport peska u atmosferi i njegove interakcije sa drugim pojavama u životnoj sredini. Institut je deo evropske mreže lidarskih stanica European Aerosol Research Lidar Network (EARLINET). Lidar je uređaj koji emituje lasersko zračenje vertikalno kroz atmosferu. Rasejano zračenje na česticama i molekulima u vazduhu se vraća u teleskop. Analizom pristiglog signala utvrđujemo visinu slojeva čestica u atmosferi i njihove optičke karakteristike. U zavisnosti od konfiguracije uređaja i kompleksnosti algoritama za analizu podataka moguće je proceniti i koncentracije i tip čestica. Da li je u pitanju pesak, morska so ili neki drugi izvor čestica.

Takođe se bavimo razvojem numeričkog modela za transport saharskog peska – Dust Regional Atmopsheric Model (DREAM) koji je razvio Dr Slobodan Ničković. U saradnji sa RHMZ, DREAM koristimo za numeričke eksperimente i operativne prognoze transporta peska u atmosferi. DREAM prognoze se redovno verifikuju u okviru SDS-WAS projekta Svetske meteorološke organizacije (WMO). Najnovija istraživanja su fokusirana da formiranje kristala leda na česticama peska u atmosferi. Ispostavilo se da su neki minerali, kao što su feldspar, i u nešto manjoj meri kvarc, pogodni za ovaj proces koji je danas moguće prognozirati DREAM modelom.

“Na visinama od nekoliko kilometara, saharski pesak nošen atmosferskim strujanjima prelazi hiljade kilometara i tako postaje globalni fenomen i značajan za veliki broj atmosferskih pojava”

Luka Ilić, meteorolog

Koristeći i eksperimentalna merenja sa više mernih stanica u Mediteranu i širom Evrope i rezultate prognostičkog modela dolazimo do zaključaka o transportu mineralnih čestica i njihovim interakcijama u atmosferi. Rezultate merenja je moguće koristiti i za verifikaciju prognoze odnosno asimilaciju podataka u prognostičkom ciklusu.

Na koji način saharski pesak utiče na vremenske prilike?

Najveći izvor čestica mineralne prašine na svetu je pustinja Sahara. Tokom samo jedne godine iz Sahare se u atmosferu podigne od 20 do 600 miliona tona peska. Pesak ima višestruku ulogu na Zemlji, utiče na vremenske prilike, ljudske aktivnosti, ali ima i značajne interakcije sa biosferom. Pod odgovarajučim uslovima, pesak se podiže sa tla i vertikalnim kretanjima može da dospe na velikih visina u atmosferi. Na visinama od nekoliko kilometara, pesak nošen atmosferskim strujanjima prelazi hiljade kilometara i tako postaje globalni fenomen i značajan za veliki broj atmosferskih pojava.

“Naučnici već decenijama upozoravaju na opasnosti od antropognenih promena klime. Danas možemo da vidimo da se ta predviđanja ostvaruju”

Luka Ilić, meteorolog

Pesak u atmosferi utiče na zračenje koje stize do nas sa Sunca i avio saobraćaj, a može i da isprlja solarne panele. Saharski pesak prelazi Atlantik i dolazi do Kariba. Nosi u sebi gvožđe i fosfor kao sastavne delove mineralne prašine. Na putu kroz atmosferu pod uticajem oblaka, zračenja i hemijskih reakcija ovi elementi postaju dostupni za korišćenje i živim organizmima. Na taj način izaziva cvetanje mora i donosi hranljive materije u Amazon. Takođe se vrše istraživanja o transportu nekih vrsta vrste gljiva i mikroorganizama koji putuju sa česticama peska. U pustinjama peščane oluje mogu da podignu tolike količine peska da vidljivost padne na nulu. Pesak može da doprinese i čestičnom zagađenju i da utiče na zdravlje ljudi.

U našim krajevima, pesak preko Mediterana stiže i spušta se na manje visine. Nekada ga primetimo u prizemnim merenjima čestičnog zagađenja, a nekada ga kiša ispira iz atmosfere u tolikim količinama da ga vidimo na automobilima.

Da li vas, kao meteorologa ponekad plaše najnovije studije koje govore o globalnom otopljavanju?

Najnovije studije koje govore o stanju klime i promenama koje se dešavaju kao posledica ljudskih aktivnosti jesu upozorenje za nas. Naučnici već decenijama upozoravaju na opasnosti od antropognenih promena klime. Danas možemo da vidimo da se ta predviđanja naučnika ostvaruju. Klimatski sistem je veoma kompleksan i čini ga mnogo manjih sistema koji reaguju među sobom. Sa boljim poznavanjem međusobnih sprega raznih činilaca klimatskog sistema, dolazimo da preciznijih scenarija promena klime. 

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Da li smatrate da čovečanstvo ima kapacitet da značajno ublaži klimatske promene koje je izazvao sopstvenim delovanjem? Hoće li, po vama, uspeti? 

Iako je potpisivanje Pariskog sporazuma od strane svih država korak koji donosi ohrabrenje, veliki izazovi tek predstoje. Pozitivian pomak je i viši nivo svesti o problemima u životnoj sredini. Čak i kada bismo ovog trenutka potpuno obustavili emisiju CO2, do sada emitovane količine bi se dugo zadržale u atmosferi. Ogroman broj ljudskih aktivnosti na neki način doprinosi emisiji gasova staklene bašte. Potrebne su nam velike promene i značajne inovacije. Dve trećine svetske električne energije se proizvodi korišćenjem fosilnih goriva.

Alternative za proizvodnju energije već postoje, kao što su vetrogeneratori, solarni paneli koji zauzimaju sve veći udeo u proizvodnji energije. Međutim ovi izvori mogu jako da fluktuiraju u proizvodnji energije. Nuklearne centrale su uvek predmet rasprave zbog akcidenata koji su se dogodili. Međutim imaju prednost u odnosu na vetar i solarne panele jer mogu u kontinuitetu i pouzdano da proizvode enerigju. Potrebne su nam i promene u navikama, u smislu grejanja i hlađenja prostorija na što optimalniji način. Unapređenje energetske efikasnosti može da doprinese smenjenju emisija gasova staklene bašte. Neophodne su nam društvene odnosno političke odluke donate u sprezi sa naukom i ambijent u kome ćemo moći inovacijama da dođemo do niskougljenične proizovodnje energije ili potpuno prestanemo da korisitmo fosilna goriva.

“Možemo da očekujemo da naša klima počinje da liči na mediteransku sa sve toplijim letima, gde su topli talasi sve učestaliji i intenzivniji u budućnosti”

Luka Ilić, meteorolog

Postoje i predlozi da se primeni geoinženjering, odnosno da namerno emitujemo čestice u atmosferu, imitirajući efekat vulkanskih erupcija, odnosno nuklearne zime. Međutim, to donosi velike rizike. Nagle promene u temperaturi izazvane na taj način mogu da utiču negativno na biodiverzitet. Takođe se takvom metodom ne adresira direktno problem emisije CO2, što znači da bi neki drugi efekti klimatskih promena i dalje postojali. Na primer, okeani bi i dalje mogli da postaju kiseliji. Mislim da ćemo uspeti da ublažimo promene. Ono što je neizvesno je kada ćemo dobiti toliko upozorenja da više nećemo moći da odlažemo bavljenje problemima antropogene promene klime i kolika će biti magnituda klimatskih promena do tog trenutka.

Svedoci smo ovog leta izrazito visokih temperatura, dugih toplotnih talasa i s druge strane povremeno vrlo obilnih padavina na našim prostorima. Kakve klimatske promene konkretno Srbija, sa svojim geografskim položajem i karakteristikama, može da očekuje uskoro?

Iako su promene klime fenomen koji je prisutan na celoj planeti, različiti su efekti koje možemo da vidimo, odnosno izmerimo u pojedinim delovima sveta. Mediteran je specifično područje jer je more sa skoro svih strana potpuno orkuženo kopnom i vrlo je osetljiv na klimatske promene. Iako smo u području koje ima umereno kontinentalnu klimu, jako smo blizu Mediterana. Topliji vazduh može da sadrži više vodene pare i da proizvede intenzivnije nepogode. Možemo da očekujemo da naša klima počinje da liči na mediteransku sa sve toplijim letima i da ovi topli talasi budu sve učestaliji i intenzivniji u budućnosti.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR