6 saveta kako da pomognete životinjama i klimi tako što ćete postati privremeni vegetarijanac

U slučaju da ne možete da zamislite svoj život bez mesnih delikatesa, dovoljno je da redukujete njihovu konzumaciju. Evo kako to možete da postignete bez preteranih odricanja i drastične promene ishrane!

15/01/2022 autorka: Jelena Kozbašić
0

Javnost je sve više svesna razornih uticaja prehrambene industrije na planetu, pre svega proizvodnje mesa, pa mnogi zbog toga, ili usled zabrinutosti za dobrobit životinja, prelaze na vegetarijanstvo ili veganstvo. Nakon dugog niza godina rasta, proizvodnja mesa je tokom 2019. godine opala. Ali ostaje da vidimo da li je to početak njenog daljeg sunovrata ili samo izuzetak od pravila.

Ukoliko ipak ne možete sebe da zamislite kao vegetarijanca ili vegana to je u potpunosti u redu. Čak i ako samo smanjite količinu mesa i mlečnih proizvoda koje jedete, doprinećete smanjenju uticaja na životnu sredinu i borbi protiv klimatskih promena. Sa vama delimo nekoliko praktičnih saveta i jela na putu ka životu s manje mesa (i mleka).

Savet 1: Pronađite način da vaše omiljeno jelo napravite na vegetarijanski/veganski način

Jedan od razloga zašto se mnogi ljudi s naših prostora raduju slavama, i to mrsnim, jesu sarme. Nadev se najčešće pravi od mešavine junećeg i svinjskog mlevenog mesa. A upravo junetina važi za meso s najvišim emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Pre nego što se uputio ka vašoj kuhinji i trpezi, svaki kilogram junećeg mesa koji stavite u sarmu oslobodio je tokom proizvodnog procesa i do 60 kilograma štetnih gasova.

Kada slava padne na sredu ili petak, jelovnik ima mnogo niži negativan uticaj na klimu. Sarme se filuju smesom od pirinča, oraha, suvog grožđa i šljiva, šargarepe i praziluka. Ako one postoje u vegetarijanskom, pa čak i veganskom, obliku, lako ćete naći zamene i za svoju drugu najdražu hranu.

Volite picu? Umesto kulena ili šunke, po testu razbacajte susam, masline, papriku i luk. Ne možete da odolite špagetama bolonjeze? Izostavite meso i izdinstajte više šampinjona. Čak ni kari bez piletine nije kolač u tiganju – dodajte kukuruz šećerac i grašak.

Jelo koje najviše volite verovatno veoma često i kuvate – voila, njegovom pripremom po uzoru na vegetarijance/vegane uspeli ste da redukujete svoj unos mesa. 

Klimatske promene!? Moramo da razgovaramo o ishrani

Savet 2: Nabavite kuvar

Ma koliko vam izgledala neodoljivo slanina od šitake pečuraka, recept Džejmija Olivera za ovu đakoniju koji ste letimično pogledali na kanalu 24Kitchen verovatno ćete zaboraviti – međutim, ukoliko na polici za knjige imate kuvar sa vegetarijanskim i/ili veganskim obrocima, izvor inspiracije za kuvanje bez griže savesti prema našoj planeti biće vam konstantno dostupan.

Naravno, obilje recepata možete pronaći i na internetu.

Savet 3: Rezervišite jedan dan u nedelji za vegetarijanske/veganske obroke

Jedan od boljih načina da počnete svoj put ka životu s manje mesa jeste da jedan dan u nedelji posvetite vegetarijanskoj, ili veganskoj, ishrani

Čak i ukoliko zanemarite pozitivan učinak ovog poduhvata na zdravstveno stanje životne sredine i klimu, on je isplativ i po vaše zdravlje – zdraviji obroci, smanjen rizik od raka i bolesti srca, gubitak kilograma… 

I ko zna? Ako pronađete recepte po vašoj meri, možda taj jedan vege dan u nedelji vremenom preraste u svih sedam. Očekujemo da nas obavestite ako smo vas inspirisali na transformaciju vašeg jelovnika. 

Kako nastaje „nemogući" burger bez mesa?

Savet 4: Budite vegetarijanac/vegan pre ili posle 18:00 – neka vam doručak i ručak budu vege, a večera kakva god, ili obrnuto

Još jedan izazov!

Doručak je verovatno najlakši obrok za pripremu bez mesa, ili čak isključivo sa biljnim sastojcima: hleb sa humusom i salata, zapečena ovsena kaša, kajgana sa paprikom i lukom ako niste vegan, avokado tost, burito sa povrćem, palačinke sa voćem… Veruje se da ćete, ukoliko dan započnete kao vegetarijanac ili vegan, lakše nastaviti da se hranite u istom maniru.

Ovo biste mogli da posmatrate kao igricu. Kada ste savladali prvi nivo, prelazite na nešto teži drugi nivo – ručak. Na kraju, za sve one koji su ljubitelji mesa dolazi nagrada, večera, koja može da sadrži šta god vam se prohte, od kulena do šunke. Naravno, potpuno je na vama da li ćete vegetarijansku/vegansku ishranu da implementirate u svoj život na ovaj način ili ćete rotirati raspored jela, ovo je samo jedna od mnogobrojnih opcija.

Savet 5: Važno je da planirate unapred

Naučili ste da pravite jelo koje obožavate bez mesa, pronašli ste na buvljaku nečiji odbačeni vege-kuvar ili otkrili novi vege svet na nekom od domaćih sajtova, odlučili u kojim ćete se „terminima” hraniti vegeterijanskim ili veganskim kulinarskim specijalitetima… Sada je vreme za – planiranje.

Ako kod kuće nemate odmrznuto belo meso, prezle i krompir, verovatno nećete u dva sata popodne naprasno odlučiti da tog dana za ručak jedete baš pohovane šnicle sa pomfritom (osim ako ne želite da ih naručite iz restorana). Slično tako nećete očekivati da za ručak imate musaku od pirinča i tikvica ako im nije sezona. U nabavku možete ići na dnevnom ili nedeljnom nivou, ali jedno je sigurno: sve neophodne namirnice su od vas udaljene upravo onoliko koliko i najbliža pijaca.

Vredi pomenuti da je i u našim prodavnicama sve veći izbor vegetarijanske i veganske hrane koja imitira ukus mesa i ribe, ali i sira i drugih mlečnih proizvoda, kao i da su ove biljne alternative kako vreme teče sve približnije originalnim ukusima. 

Ovaj američki startap je uspeo da napravi pravu italijansku mocarelu, ali bez mleka – Saznajte kako

Savet 6: Ugledajte se na nekoga ko je već vegetarijanac/vegan

Odlazeći na ručkove i praveći večere za svoju drugaricu Milenu, koja je vegetarijanka od tinejdžerskih dana, naučila sam da ishrana može biti i te kako raznovrsna, a jela ukusna, čak i ukoliko ne sadrže ni gram mesa. Primera radi, burgeri su svrgnuti sa trona mog omiljenog jela onog trenutka kada smo kod nje u Zemunu jele pečeni batat sa začinjenim leblebijama i gvakamole sosom.

Uvek je lakše kada imate primer na koji ćete se ugledati i nekoga ko će s vama podeliti recepte na bazi povrća na društvenim mrežama. Značiće vam čak i u slučaju da je taj neko tek na početku svoje tranzicije ka smanjenom unosu mesa, poput vas, zato što ćete moći međusobno da se inspirišete, bio to vaš partner, cimer ili mama.

Dodatna ideja: Zašto ne biste okupili veću ekipu i jednom nedeljno se takmičili u kuvanju vegetarijanskih ili veganskih delikatesa?

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Sve navedeno ću se truditi da implementiram u svoju svakodnevicu, da li će to zaista imati neki pozitivan efekat?

Ako uzmemo u obzir sve faze životnog ciklusa hrane, od proizvodnje preko kuvanja do otpada, ovaj sektor na globalnom nivou oslobodi više od trećine gasova sa efektom staklene bašte (34%). Ali nemaju sve kalorije koje unosimo jednak uticaj. Životinjski proizvodi u proseku prouzrokuju između 10 i 50 puta veće emisije u odnosu na biljne. 

Imajući to u vidu, ne iznenađuje činjenica da sve više ljudi menja svoje navike koje se tiču jela kako bi smanjili svoj doprinos klimatskim promenama. Oni se zovu klimaterijanci. Cilj im je da njihov tanjir ima što niži ugljenični otisak. Ukoliko primenite neke od navedenih saveta, i sami ćete biti svojevrsni klimaterijanac. Međutim, koliko će to zaista značiti našoj planeti?

Američka organizacija Rare objavila je 2019. godine analizu o tome koliko različiti postupci američkih građana na individualnom nivou mogu doprineti ublažavanju klimatskih promena. Jednu od najvećih šansi da Amerikanci doprinesu borbi protiv globalnog zagrevanja pruža im upravo ishrana – ishrana kojom dominiraju biljke je i do 50 puta manje štetna po klimu od one na koju je većina građana SAD navikla, naveli su istraživači. Iako se ove egzaktne brojke odnose konkretno na Sjedinjene Američke Države, isto važi i za ostale zemlje, jedino su konkretne brojke verovatno nešto niže s obzirom na to koliko govedina dominira američkim jelovnikom.

I nedavno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Food, potvrdilo je blagodeti prehrane zasnovane na biljkama. Naučnici su otkrili da bi emisije ugljen-dioksida mogle da budu smanjene za 98,3 milijarde tona do kraja veka ukoliko 54 najbogatije nacije budu jele manje mesa, a više povrća.

Da se razumemo, povećanje energetske efikasnosti, prelazak na LED osvetljenje, instalacija solarnih panela, aktivno recikliranje tamo gde je to moguće, kao i korišćenje hibridnih i električnih automobila su stvarno odlični iskoraci ka životu nižeg ugljeničnog otiska. Međutim, većina ovih metoda klimatske akcije zahteva trenutno velike investicije i ozbiljne radove na koje nije možda svako od nas spreman. Ali svako može barem malo da prilagodi svoj jelovnik i ishranu. Možda ne možemo svi da vozimo Tojotu Prius, ali možemo da zamenimo paprikaš ćuftama od kinoe sa spanaćem i feta sirom.

S obzirom na to da u ovom tekstu nismo uspeli da se dotaknemo i smanjenja prehrambenog otpada, savetujemo da pratite serijal Međunarodnog festivala zelene kulture Green Fest – Moja kuhinja bez otpada.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR