Novo istraživanje pokazalo je važnost velikih životinja poput slonova u obnavljanju ekosistema i borbi protiv klimatskih promena

Krupni sisari svojim aktivnostima doprinose smanjenju rizika od požara, biološkoj raznolikosti, hlađenju površine Zemlje u polarnim regionima i prirodnom skladištenju ugljenika.

13/03/2022 autor: Srđan Vejnović
0

Slonovi, nosorozi i druge velike divlje životinje mogle bi da imaju ključnu ulogu u obnavljanju ekosistema i borbi protiv klimatskih promena, navodi se u novoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu Current Biology.

Novo istraživanje ima nesvakidašnji pristup, jer obično kada se govori o ulozi prirode u ublažavanju efekata globalnog zagrevanja u fokusu su biljke, a krupnije životinje gotovo da se i ne uzimaju u razmatranje.

Autori studije su ispitali nekoliko načina na koje veliki sisari mogu uticati na prirodno skladištenje ugljen-dioksida, prevenciju požara i svetlosnu refleksiju površine (albedo efekat). Rezultati su pokazali da njihova uloga, iako nije uvek pozitivna, ipak može da ima benefite koji se ne mogu zanemariti.

Na primer, kada veliki biljojedi pasu, oni u značajnoj meri rasejavaju seme, čiste vegetaciju i đubre zemljište. Takve aktivnosti podstiču biodiverzitet područja, što zauzvrat čini okruženje otpornijim na klimatske promene, ističe se u studiji.

Takođe, slonovi, nosorozi, zebre i druge velike životinje na ispaši mogu i da smanje rizik od šumskih požara. Životinje se hrane drvenastom vegetacijom koja bi inače mogla da podstakne požare, gaze staze i prave druge praznine u vegetaciji koje deluju kao protivpožarne pregrade, slične onima koje šumari prave u šumama.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

U polarnim regionima velike životinje svojim kretanjem kroz gustu vegetaciju i ispašom mogu da izmene teren čineći ga otvorenijim i pogodnijim za stvaranje snežnog pokrivača. Naspram staništa na kojima dominira žbunasta i gusta vegetacija, ovi otvoreni predeli imaju tendenciju da pod snegom budu bleđi i reflektuju više sunčevog zračenja u atmosferu, delimično hladeći na taj način površinu Zemlje.

U morskim ekosistemima, izmet kitova i drugih velikih životinja je važan izvor nutrijenata, kao što su gvožđe i azotna jedinjenja, koji pospešuju razmnožavanje i rast fitoplanktona. Procenjuje se da fitoplanktoni apsorbuju 37 milijardi tona ugljen-dioksida svake godine.

Studija ističe važnost da se zaštite krupni sisari, jer kada bi životinje kao što su slonovi, nosorozi i zebre nestali, ostala bi velika praznina, ne samo fizički već i u poslu koji obavljaju za ekosistem.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR