Prekretnica u Evropskoj uniji: tokom 2025, solar i vetar su prvi put proizveli više struje od fosilnih goriva

Novi izveštaj Istraživačkog centra Ember pokazuje da Evropska unija iz godine u godinu napreduje ka čistoj i održivoj energiji. A šta je sa Srbijom?

28/01/2026 autor: Nikola Zdravković
0
FOTO: Mađarska je vodeća zemlja Evrope u udelu solara / Dana Sarsenbekova / Unsplash

Kako piše Istraživački centar Ember u novom izveštaju, u Evropskoj uniji su tokom 2025. godine solar i vetar prvi put u istoriji proizveli više struje nego fosilna goriva.

Razlika nije velika (30% naspram 29% ukupne proizvedene struje u 2025), ali je u pitanju važan presedan za Evropsku uniju, koja već godinama ubrzano razvija čistu energiju, sa ciljem napuštanja uglja kao energenta u narednim godinama.

Rast solara i vetra i postepeno napuštanje fosilnih goriva najjasnije se vidi na vizualu:

Izvor: Ember Energy

Udeo čiste energije (najpre solar, vetar, nuklearna i hidroenergija) je u poslednjih petnaest godina u Evropskoj uniji porastao sa oko 50% na preko 70%, a kao što se može videti na vizualu gore, veliki deo tog porasta čine nove instalacije solara i vetra, koje se drastično brže i jeftinije mogu ugraditi od nuklearnih i hidroelektrana.

Dok Evropska unija iz godine u godinu dostiže važne presedane na putu ka napuštanju fosilnih goriva, proizvodnja struje u Srbiji je već godinama „zaglavljena” u našoj zavisnosti od uglja.

Do pre nekoliko godina, Srbija je bila deo grupe evropskih zemalja koje su zavisne od uglja – tu su se nalazile i Bosna i Hercegovina, ali i članice EU kao što su Češka i Poljska.

Međutim, ta grupa se polako smanjuje, jer zemlje Evrope prave ozbiljne iskorake ka čistoj energiji; dok je Srbija od prošle godine zemlja sa najprljavijom strujom u Evropi, mereno u emisijama CO2 po proizvedenom kilovat-času.

IZVOR: Ember Electricity Data Explorer

Oscilacije koje se mogu videti na vizualu kada je u pitanju Srbija je uglavnom posledica proizvodnje iz hidroenergije: što se više proizvodi u hidroelektranama, manje se koristi ugalj, i obrnuto, pa se mogu videti „pikovi” proizvodnje iz uglja tokom sušnih godina kao što su 2012. ili 2015.

U poređenju sa Srbijom, koja već godinama oscilira između 60% i 70%, Poljska je pre 20 godina preko 90% svoje struje dobijala iz termoelektrana.

Ali usled razvoja obnovljivih izvora, taj udeo je u gotovo konstantnom padu, i 2025. je pao na oko 50%.

Poljska i dalje proizvodi najprljaviju struju u Evropskoj uniji, ali se situacija u ovoj zemlji drastično menja.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Srbija ne mora da izmišlja toplu vodu kako bi se i sama konačno upustila u napuštanje uglja. Zemlje kao što su Poljska, Češka, ali i Grčka, daju nam različite moguće scenarije uz pomoć kojih možemo smanjiti našu zavisnost od ovog prljavog energenta.

Ono što je možda još i važnije, one nam pokazuju da je napuštanje uglja i te kako moguće – a to nije važno samo radi smanjivanja emisija CO2, već i radi smanjenja smrtonosnog zagađenja vazduha, zemlje i vode koje uvek u stopu prati eksploataciju i sagorevanje uglja.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR