Kako smo počeli da obeležavamo Dan planete Zemlje?

Dan planete Zemlje se obeležava još od 1970. godine, ali on je više običnog datuma. On simolizuje rađanje međunarodnog pokreta koji se bori za zaštitu životne sredine.

22/04/2021 autor: Nenad Spasojević
0

Iako na današnji dan nije nastala planeta Zemlja, od 1970. godine svakog 22-og aprila u celom svetu se obeležava njen dan. Možda paradoksalno, ali umesto da slavimo rođendan i mogućnost života na Zemlji, ovaj dan iz godine u godinu služi da se upozori na mnogobrojne pre svega ekološke probleme. Zato bi bilo dobro da, dan planete Zemlje za nas bude svakog dana, i da stalno radimo na unapređenju životne sredine.

Ekološki pokret i širok uticaj na građane

No šta je prethodilo uspostavljanju ovog datuma? Pre svega, potrebno je vratiti se u period posle Drugog svetskog rata i društvene promene koje su se tada odigrale. Građani Zapadne i Severne Evrope, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, sve više su se zanimali za društvene probleme koji nisu predstavljali do tada standardne teme kada je u pitanju građanski aktivizam. Među brojnim novonastajućim pokretima, ekološki pokret se ponajviše isticao, te mnogi smatraju da on zapravo predstavlja paradigmu novim društvenim pokretima.

Uloga ekološkog pokreta, pokazaće se u decenijama za nama kao jedna od ključnih karika za razvoj ekološke svesti kod građana i njihovog učestvovanja  u rešavanju problema. Međutim, krug aktera koji se danas bave ekološkim problemima širom sveta je ogroman i daleko veći u odnosu na period od pre pedeset godina. To ima izuzetan značaj i važnosti zbog stvaranja, često neophodnog pritiska na donosioce odluka, ali i na aktere iz poslovnog sveta koji su „krupni igrači“.

Ključni događaji za razvoj svesti o ekološkim preoblemima

Na prelasku iz sedme u osmu deceniju, tačnije u periodu od 1968 – 1972 godine odigralo se mnogo značajnih događaja, koji će uticati i na ustanovljavanje i razvoj Dana planete Zemlje. Među njima se pre svega izdvajaju studentski protesti iz 1968. godine, koji  su predstavljali prekretnicu kada je građanski aktivizam u pitanju. Od tih dešavanja sve više se širio građanski bunt, a javnost upoznavala sa problemima koji su postajali sve izraženiji.

Zanimljivo je da je iste godine misija Apolo 8 postala prva ljudska posada koja je ušla u Mesečevu orbitu i tom prilikom je astronaut Bil Anders napravio legendarnu fotografiju „Izlazak Zemlje”. Ova fotografija je postala neka vrsta simbola ekološkog pokreta pošto je pomogla ljudima da shvate da svi živimo na istoj planeti i da je neophodno da vodimo računa o njoj.

Fotografija „Earthrise” koju je napravio astronaut Bil Anders Izvor: NASA

Godine 1972., u glavnom gradu Švedske, Stokholmu, održana je prva Međunarodna konferencija o čovekovoj životnoj sredini. Ovaj skup je imao izuzetan značaj jer je po prvi put okupio industrijalizovane i države u razvoju, a za šta najviše zasluga ide Ujedinjenim nacijama kao organizatoru konferencije. Završnim dokumentom, Stokholmskom deklaracijom, definisani su principi za očuvanje i unapređenje životne sredine. Ovaj događaj će i sa pravne strane biti prekretnica razvoja regulative koja do tada nije postojala, ali isto tako i zbog formiranja vrlo značajnog – Programa UN za životnu sredinu (UNEP).

Organizovanje skupa i domino efekat

Između ova dva događaja, nastaje i Dan planete Zemlje. Najviše zasluga za ustanovljavanje ovog datuma idu nekadašnjem senatoru iz SAD-a i ekološkom aktivisti, Gejlordu Nelsonu. Naime, usled izlivanja nafte u Santa Barbari u Kaliforniji početkom 1969. godine, Nelson i njegove kolege dobili su inspiraciju kako bi mogli dodatno da daju na značaju pokretima, a ujedno i temi zagađenja. Organizujući predavanje 22-og aprila uspešno su maksimizirali brojnost skupa, jer je ujedno bio između ispitnog roka i završnih ispita.

Zahvaljujući mladom aktivisti Denisu Hajnsu koji je uspešno organizovao posredstvom pomenutog Neslona ovaj skup, nastaće opšta informisanost o ovom dešavanju. Prema procenama, oko 20 miliona građana SAD-a je širom države krenulo u različite akcije skretanja pažnje, protesta, akcija čišćenja i drugih aktivnosti. Možda neočekivano, ali ovaj potez se pokazao kao veoma dobro strateških izveden.

Uticaj uspostavljenog Dana planete Zemlje na politčka dešavanja u SAD-u

Nakon ovih dešavanja iste godine u SAD-u je nastala i Agencija za zaštitu životne sredine, ali je došlo i do usvajanja velikog broja zakona koji su se ticali životne sredine, zaštite na radu, obrazovanja o životnoj sredini, kvalitetu vazduha i mnogih drugih. U godinama nakon 1970-te nastaviće se trend uređivanja brojnih ekoloških pitanja. I pomenuta Stokholmska konferencija biće važna i zbog činjenice da su posle ovog skupa i druge države prihvatile 22. april kao Međunarodni dan planete Zemlje, ali i sve više radile na preuzimanju i primeni pavne regulative u brojnim ekološkim temama.

Uloga Ujedinjih nacija je izuzetno bitna i važna kad god se govori o nekom regionalnom ili globalnom problemu. Tako su i brojni ekološki problemi upravo zahvaljujući Ujedinjenim nacijama podignuti visoko na međunarodnu agendu što je omogućilo da se o njima razgovara i da počnu da se rešavaju.

Kao što je na početku istaknuto, na današnji dan nije nastala planeta Zemlja, ali se svakako 22. april obeležava kao njen dan. Međutim, porazna je situacija u kojoj se sve više upozoravamo na stanje sa brojnim ekološkim problemima na Zemlji. Još poraznije je što već sutradan mnogi od nas i zaborave na ta upozorenja i vrate se svojim svakodnevnim rutinama.

Dan planete Zemlje, Sat za planetu Zemlju, Svetski dan zaštite životne sredine, samo su neki od najpoznatijih primera kada se građani širom sveta upozoravaju na znača rešavanja globalnih ekoloških problema. Iako je zbog trenutnog stanja veoma bitno da ovakvi datumi postoje, nadajmo se da ćemo zajedničkim snagama omogućiti da naredne generacije ove dane obeležavaju proslavom vrednosti i lepote životne sredine, a ne upozoravajući na loš put kojim se društvo kreće.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR