Novi zeleni kilovat-časovi: EPS potpisao ugovore o otkupu struje iz dve solarne elektrane

Ova energija biće dovoljna za snabdevanje oko 10 hiljada domaćinstava, navode iz Elektroprivrede Srbije (EPS)

05/04/2024 autorka: Jelena Kozbašić
0

Krajem marta, Elektroprivreda Srbije (EPS) potpisala je ugovore o otkupu struje iz dve solarne elektrane sa dve kompanije „B2 Nova Sun” i „B2 Sunspot”, saopštilo je ovo preduzeće.

Reč je o solarnoj elektrani u Novoj Crnji, snage 9,99 megavata, i solarnoj elektrani u Kikindi, snage sedam megavata.

„Ova energija daće dodatnu sigurnost za rad našeg elektroenergetskog sistema i snabdevanja građana i privrede, i biće dovoljna za snabdevanje oko 10 hiljada domaćinstava”, izjavio je David Žarković, izvršni direktor za poslove upravljanja elektroenergetskim portfeljem u akcionarskom društvu EPS-a.

Kako je istakao Miloš Kostić, direktor kompanija „B2 Nova Sun” i „B2 Sunspot”, za obe kompanije kupljena je oprema i izgradnja je u toku. Postrojenja će za testiranje biti spremna u maju.

„Ukupna godišnja proizvodnja ove dve solarne elektrane biće 25.000 megavat-sati”, otkrio je Kostić. „Na ovaj način nastavljamo investiciona ulaganja, jer smo prošle godine pustili u rad solanu elektranu ‘Delasol’ u Lapovu, snage oko 10 megavata. Ovo je prirodan sled da naša kompanija kao domaći investitor poveća udeo obnovljivih izvora u energetskom sektoru Srbije.”

Solarne elektrane u Novoj Crnji i Kikindi zapravo su prve solarne elektrane sa kojima je EPS potpisao ugovore na osnovu aukcija koje je sprovelo Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prema mapi najboljih lokacija za solarne elektrane u Srbiji, Nova Crnja i Kikinda pretežno se nalaze na prostoru veoma visokog i visokog potencijala za proizvodnju energije pomoću Sunca.

Šta su i kako se odvijaju aukcije?

Aukcije su novina u domaćem zakonodavstvu i organizuje ih Ministarstvo rudarstva i energetike. Prve aukcije raspisane su u junu prošle godine za 50 MW solara i 400 MW vetra.

To je zapravo postupak u kome se učesnici na konkurentan način nadmeću da ponudom najniže tržišne premije, odnosno fid-in tarife, popune kvotu i steknu pravo na podsticajne mere.

Tržišna premija je podsticaj za proizvodnju električne energije kojim država štiti proizvođača od promene tržišnih cena u odnosu na cenu koju proizvođač ponudi na aukciji tako što isplaćuje razliku između ponuđene cene na aukciji i tržišne cene. Ako tržišne cene budu veće od ponuđene cene proizvođača na aukciji, proizvođač će razliku platiti državi. Referentna tržišna cena za obračun tržišne premije je cena električne energije na srpskoj berzi (SEEPEX).

Neki od uslova za kvalifikovanje su postojanje planskog osnova za izgradnju priključka elektrane na elektroenergetski sistem, lokacijski uslovi i pribavljena pravnosnažna energetska dozvola.

Maksimalnu cenu koju proizvođač obnovljive energije može ponuditi na aukciji definiše Vlada Srbije i ona iznosi 90 evra po megavat-satu za solarne elektrane, odnosno 105 evra po megavat-satu za vetroelektrane.

Trogodišnji plan aukcija od 2023. do 2025. trebalo bi da obezbedi 1.300 MW novih kapaciteta na obnovljive izvore.

„Elektroprivreda Srbije je siguran partner za sve kompanije koje su se opredelile da kroz aukcije za tržišne premije povećaju udeo energije iz obnovljivih izvora u energetskom miksu Srbije”, ocenio je David Žarković iz EPS-a.

„Sa investitorima koji su učestovali na aukcijama i drugim nezavisnim proizvođačima u Srbiji već sada imamo više od jednog gigavata instalisanih kapaciteta iz obnovljivih izvora i to čini više od 10 odsto proizvodnih kapaciteta u Srbiji.”

Prema oceni Žarkovića, sa nešto više od 30 odsto proizvodnje EPS iz hidro sektora, već se ubrzano približavamo proizvodnji od 50 odsto iz obnovljivih izvora.

Objavljena mapa 100 najboljih lokacija za solarne elektrane u Srbiji

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Kako pokazuju podaci istraživačkog centra Ember za prošlu godinu, termoelektrane na ugalj proizvele su 60% struje u Srbiji, praćene hidroelektranama (33%) i gasom (4%). Solar i vetar pokrili su oko 2,4% proizvodnje, a bioenergija 0,6%.

Ipak, postoje naznake da bi u narednim decenijama energetski pejzaž u našoj zemlji mogao da doživi radikalnu transformaciju.

U novoj verziji Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana prvi put se nalaze i brojke naše potencijalne dekarbonizacije, odnosno put ka napuštanju uglja do sredine veka.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR