Proteklog vikenda, Španija je u finalu Svetskog prvenstva, 19. jula, savladala Argentinu rezultatom 1:0.
Sutradan, 20. jula, u Madridu se odigrao doček i parada fudbalskog tima. Procenjuje se da je svetske prvake na ulicima glavnog grada pozdravilo skoro dva miliona ljudi. Ekipa je putovala istorijskim avenijama Madrida sve do trga Sibeles gde se španski timovi i njihovi navijači tipično okupljaju da proslave sportske uspehe.
Prema navodima vlasti za lokalne medije, samoj ceremoniji na trgu prisustvovalo je oko 120.000 ljudi. Grupe su počele da zauzimaju mesta već oko podneva, noseći suncobrane kako bi se zaštitili od jakog sunca i temperatura koje su išle i do 35 °C.
Ali ove temperaturne vrednosti samo su uvertira u ono što sledi u Španiji.
Proslava istorijskog uspeha na Mundijalu odvijala se neposredno pred očekivani jak nalet vrućina na velikim prostranstvima zemlje, uključujući i Madrid.
Povišene temperature posledica su polja visokog pritiska koji zadržava vruć, suv vazduh iz severne Afrike iznad Španije u trajanju od nekoliko dana. Narandžasti meteo-alarm za opasne vrućine koncentrisan je širom južnih, istočnih i centralnih teritorija, a najviši nivo opreza savetuje se sredinom dana, posebno za stariju populaciju i druge osetljive grupe, kao i tokom aktivnosti na otvorenom.
U pitanju je već treći žestoki toplotni talas koji pogađa zemlju u proteklih mesec dana leta. Ali sudeći prema najavama, mogao bi da bude još jači od svojih prethodnika, prvog s kraja juna, kada je preko 1.000 osoba preminulo od posledica vrućina, i drugog na početku jula.
Sa lokalno prognoziranim temperaturama i do 45 °C, ovo bi mogla da bude najpaklenija nedelja u Španiji ovog leta. Iako nacionalna meteorološka agencija AEMET ne isključuje mogućnost da i ponedeljak bude deo novog toplotnog talasa, na osnovu izmerenih temperatura, njegov početak je preliminarno predviđen za utorak, 21. jula.
Prema prognozama, već tog prvog dana očekuje se ozbiljno usijanje: temperature bi u kopnenim, jugoistočnim delovima zemlje mogle da se vinu između 41 i 43 °C, a u pojedinim mestima i do 44 °C.
U sredu, 22. jula, vrućine se šire na centralne i južne krajeve Španije, a vrhunac toplotnog talasa očekuje se dan kasnije, 23. jula. Tog dana, širom jugoistoka zemlje prognozira se 42-44 °C, a najviše temperature i do 45 stepeni očekuju se u dolini reke Gvadalkivir i slivu reke Henil.
Pored Andaluzije, poprišta ovog toplotnog talasa biće dolina reke Ebro i kotline na severoistoku gde se prognoziraju konstantne maksimalne vrednosti iznad 40. podeljka na Celzijusovoj skali. Ekstremne vrućine neće zaobići ni Balearska ostrva – unutrašnjost Majorke, kao i susedna ostrva, takođe će se tokom više uzastopnih dana suočiti sa temperaturama preko 40 °C.
Kako pokazuje mapa sa nezavisne meteorološke platforme Severe Weather Europe, temperaturna odstupanja za ovo doba godine biće u Španiji uveliko preko pet stepeni od proseka uz moguće obaranje brojnih rekorda.
Širom pogođenih područja, očekuju se i tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni, otežavajući odmor. Špance od petka čeka predah i prijatnije vreme, mada meteorolozi upozoravaju da bi se toplotni talas mogao produžiti i tokom vikenda.
Zagušljive dnevne i noćne temperature u delovima zemlje biće praćene i velikim oblacima prašine iz Sahare, dok bi planinski predeli mogli da se suoče sa povećanom nestabilnošću vremena i grmljavinskim nepogodama bez kiše.
Španija je doživela najtopliju prvu polovinu godine, ali i prvu polovinu leta
Uz prethodna dva toplotna talasa, kontinentalni deo Španije doživeo je najtopliju prvu polovinu leta u istoriji merenja, saopštila je nedavno nadležna agencija. Prosečna temperatura od 1. juna do 15. jula ove godine dostigla je 24,5 stepena, što je za 3,3 °C toplije u odnosu na normalu (1991-2020). Štaviše, praktično svaki dan leta 2026. do sada širom Španije bio je topliji od nekadašnjeg proseka.
Ali i dalje od toga… Prema zvaničnim podacima, najtoplija ikada zabeležena bila je i čitava prva polovina godine. Period od januara do kraja juna ove godine bio je topliji i u odnosu na prvu polovinu prošle godine, koja nosi neslavnu titulu najvrelije godine za Španiju – barem do sada.
Naučnici upozoravaju da, usled antropogenih klimatskih promena, toplotni talasi poput aktuelnog u delovima Pirinejskog poluostrva postaju duži, snažniji i učestaliji, a samim tim i opasniji.
Za razliku od Španije koja se ovih dana prži na visokim temperaturama, širom Evrope vreme je znatno hladnije nego što je uobičajeno, uključujući i Srbiju. Dok se na drugom kraju kontinenta bude privodio kraju nalet vrućina, na jugu Balkana, kao i u južnoj Italiji i Grčkoj, u petak i subotu meriće se temperature 10-12 °C niže od normale.
Međutim, privremeno zahlađenje ne negira dugoročni trend zagrevanja i činjenicu da je Evropa kontinent koji se najbrže zagreva.
Podsećanja radi, samo nekoliko nedelja ranije, i u našoj zemlji svedočili smo najužarenijem licu klimatskih promena uz toplotni talas s kraja juna koji je, prema brzoj studiji atribucije sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, u današnjoj klimi 55 puta verovatniji.
