Skoro 90% prikupljenog otpada sa Velikog pacifičkog tepiha smeća potiče iz samo pet zemalja

Odakle je došao otpad koji gradi najveće smetlište na sred okeana, čak 18 puta veće od površine Srbije?

07/09/2022 autorka: Jelena Kozbašić
0

Ribarska mreža po ribarska mreža, flaša po flaša, kanta po kanta… Postepenom akumulacijom ogromne količine odbačene plastike između Havaja i Kalifornije formirao se Veliki pacifičkih tepih smeća, čak 18 puta veći od Srbije. Međutim, odakle je došao otpad koji gradi najveće smetlište na sred okeana?

Sudeći prema uzorkovanju većih ostataka plastičnih predmeta iz Pacifika koje su sproveli holandski istraživači, skoro 90% identifikovanog smeća poteklo je iz samo pet zemalja.

U pitanju su pretežno nacije sa razvijenim ribolovom: Japan (33,6% otpada), Kina (32,3%), Južna Koreja (9,9%), Sjedinjene Američke Države (6,5%) i Tajvan (5,6%).

Biljke i životinje nastanile Veliki tepih smeća u Tihom okeanu

Okeanografi su 2019. prikupili šest hiljada komada plastičnog otpada iz Tihog okeana, težine preko 500 kilograma, koje je potom podvrgnuto sortiranju i proučavanju.

Autori istraživanja, objavljenog u naučnom časopisu Scientific Reports, na plastici su tražili oznake u vidu reči ili simbola poput logoa koji bi im ukazali na to koja država stoji iza određenog predmeta. Trećini smeća nisu uspeli da uđu u trag – njihova zemlja porekla, ali i svrha, ostali su nepoznanica. 

Ipak, ostatak izlova pružio je kreatorima projekta Ocean Cleanup i naučnicima sa Univerziteta u Vegeningenu, koji stoje iza analize, pomalo neočekivano saznanje: među preostale dve trećine dominirala je oprema za ribarstvo poput sanduka, korpi, kanapa i zamki za jegulje, ona je imala udeo između 75% i 86%.

Čak deset puta je verovatnije da otpad do Velikog pacifičkog tepiha smeća dođe kao plod ribarskih aktivnosti nego sa kopna.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Povrh toga, skoro polovina prikupljenog đubreta (49%) mogla bi da bude proizvedena u dvadesetom veku, a najstariji ulov predstavlja bova iz 1966. godine što upućuje na trajnost problema. Pod uticajem talasa i sunca, plastika se raspada na sve sitniju i sitniju parčad rađajući eventualno novi izazov za životnu sredinu: mikroplastiku koja tone na dno okeana.

Deluje da će, ma koliko kontrolisali otpad koje do okeana dolazi rekama, Veliki pacifički tepih smeća nastaviti da postoji s obzirom na to da za taloženje plastike na tom mestu krivicu pretežno snosi ribolov. Stoga je u ovom sektoru neophodna veća odgovornost, a istraživači takođe pozivaju na hitno čišćenje ovog smetlišta u Pacifiku.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR