Novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu PLOS One proučava kako će klimatske promene uticati na tradicionalno pogodna područja za proizvodnju kafe, avokada i indijskog oraha, i otkriva koje će oblasti biti gubitnici, a koje pobednici u različitim scenarijima globalnog zagrevanja, u toku narednih 30 godina.
Procene studije, koju su vodili istraživači sa Univerziteta primenjenih nauka u Cirihu, pokazuju da će u mnogim državama koje su trenutno najveći proizvođači ovih useva doći do velikih promena, te su ovi nalazi od velikog značaja za razvoj mera prilagođavanja klimatskim promenama i odabir odgovarajućih sorti u budućnosti.
Da bi došli do relevantnih procena, istraživači iz Ciriha su najpre odredili klimatske faktore i karakteristike zemljišta koji su važni za proizvodnju poljoprivrednih kultura, kao što su prosečna godišnja temperatura, količina padavina, dužina sušne sezone, pH zemljišta i nagib zemljišta za uzgoj. Ove parametre su kombinovali sa globalnim mapama kako bi dobili sliku geografskih regiona koji su povoljni, ili neprihvatljivi za uzgoj svakog od useva.
Za modeliranje budućih izgleda za uzgoj tropskih kutura koristili su 14 globalnih klimatskih modela zasnovanih na tri različita scenarija emisija, za niže, umerene i visoke emisije.
Rezultati analize pokazali su da će se u budućnosti, u regionima koji su tradicionalni uzgajivači kafe, avokada ili indijskog oraha, područja na kojim uspevaju ove tropske kulture sužavati, dok bi neke nove regije stekle povoljne uslove.
Brazil u narednih 30 godina gubi ogroman deo područja na kojima je sada moguće uspešno uzgajati kafu
Na primer, model predviđa da će Brazil, najveći svetski proizvođač kafe, do 2050. izgubiti uslove za uzgoj zrna arabike na skoro 80 odsto površine na kojoj se trenutno uzgaja, pod scenarijom umerenog zagrevanja.
S druge strane, i na severnoj i na južnoj granici trenutnog opsega doći će do proširenja povoljne oblasti za rast arabike. Glavni razlog tome je što se minimalne hladne temperature povećavaju sa globalnim zagrevanjem, što pogoduje tropskim kulturama osetljivim na niske temperature, kakva je ova sorta kafe.
Od sve tri biljne kulture, kafa će biti najteže pogođena globalnim zagrevanjem. Pored Brazila koji će biti u najvećem gubitku, površina zemljišta koje je pogodno za uzgoj kafe će se znatno smanjiti i u Indoneziji, Vijetnamu i Kolumbiji koje uz Brazil čine četiri države koje su najveći proizvođači.
Umereni scenario zagrevanja doneće povoljnije uslove za nekoliko novih regiona, ali model do 2050. predviđa da će sveukupno površina pogodna za uzgoj kafe arabike opasti za više od 50 odsto na globalnom nivou.
Razlog sužavanja područja na kojima kafa može da uspe je dobrim delom zbog toga što je ona prilično osetljivija na klimatske varijable i kvalitet zemljišta. Na primer, dovoljno je da poraste prosečna temperatura, padne previše kiše, minimalna temperatura bude preniska ili da zemljište nije pogodne kiselosti i uzgoj kafe ne može ni da započne. Ali, prema nalazima studije, predviđeno smanjenje pogodnih regija je uglavnom usled povećanja prosečne temperature.
A šta će biti sa avokadom i indijskim orahom?
Za indijski orah i avokado, rezultati su nešto složeniji. Studija upozorava na velika smanjenja površine za uzgoj avokada u Meksiku, Peruu i Indoneziji i za indijski orah u Beninu. Ovi regioni su trenutno među najvećim izvoznicima ove dve biljne kulture.
Na globalnom nivou slika je nešto optimističnija nego u slučaju kafe, pošto bi se ukupno područje koje bi pogodovalo uzgoju avokada i indijskog oraha neznatno proširilo. Šablon širenja je kao kod kafe, i severno i južno od trenutnog dometa useva, pa bi tako regije kao što je jug SAD-a u budućnosti mogle da povećaju svoju proizvodnju ovih biljaka.
KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER
Problem za države koje u velikoj meri oslanjaju na proizvodnju ovih kultura
Promene ovog tipa mogu da imaju osetan negativan efekat na privredu zemalja koje su tradicionalni proizvođači, jer njihov BDP u značajnoj meri zavisi od izvoza ove tri tropske kuture. I dok bi u nekim regionima novi klimatski uslovi doneli priliku da započnu uzgajanje kafe, avokada i indijskog oraha, stari proizvođači bi morali da pronađu način da se prilagode, što svakako nije jednostavan zadatak. Procenjuje se da samo od proizvodnje i distribucije kafe za život zarađuje 100 miliona ljudi.
U 2019. godini je prema statistici koju je prikupila UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu proizvedeno oko 7 miliona tona avokada, 4 miliona tona indijskih oraha i 10 miliona tona kafe. Ukupna bruto vrednost sva tri proizvoda na svetskom tržištu iznosila je tada preko 30 milijardi dolara.
Studija je pokazala da će prilagođavanje klimatskim promenama biti neophodno u većini velikih proizvodnih regiona za sva tri useva. Mere adaptacije nude različita rešenja za problem. Mnoge tropske države mogle bi da sačuvaju svoju dominaciju na tržištu tropskim kulturama ukoliko uzgoj na vreme prilagode klimatskim promenama.
Neki od metoda na koje se farmeri mogu osloniti su tehnike oplemenjivanja biljaka u cilju dobijanja sorti koje bi uspevale na višim temperaturama ili bile otpornije na suše, zamena sorti rezistentnijim alternativama, na primer, zamena arabike kafom robusta u određenim regionima.
Nove proizvodne lokacije na većim nadmorskim visinama i geografskim širinama mogu stvoriti nove tržišne mogućnosti. Međutim, potrebne su politike i strategije kako bi se osiguralo da promene u proizvodnim lokacijama neće dovesti do negativnih uticaja na životnu sredinu kao što su krčenje šuma, gubitak biodiverziteta ili ekosistemskih usluga, ističu autori studije.
Pored toga, vlasnici zemljišta i farmeri na sadašnjim i budućim proizvodnim lokacijama moraju biti spremni da promene način upravljanja ili počnu da uzgajaju novi usev. Sve ovo naglašava da je za rešavanje problema potrebno angažovanje svih aktera u celokupnom poljorpivrednom lancu, od lokalnih farmera do kreatora politika.
