Žene pružaju veći lični doprinos borbi protiv klimatskih promena nego muškarci

Uprkos tome što su motivisanije, aktivnije i informisanije na polju smanjenja ličnog doprinosa klimatskim promenama od muškaraca, žene su i dalje skrajnute iz procesa donošenja odluka u oblasti zaštite životne sredine, saobraćaja i energetike. Čak 83% ispitanika, u sklopu studije o rodnoj jednakosti, volelo bi da se to promeni.

20/10/2021 autorka: Jelena Kozbašić
0

Nova studija o rodnoj jednakosti, koju je sprovela platforma Women’s Forum for the Economy and Society, otkriva da su žene spremnije od muškaraca da prave promene u svojim životima kako bi smanjile doprinos klimatskim promenama.

One češće recikliraju, podržavaju lokalnu proizvodnju, redukuju unos mesa, manje kupuju potrošnu robu i vode računa o potrošnji vode, a sve u cilju smanjenja emisija ugljen-dioksida. Takođe su više informisane o klimatskim promenama nego muškarci.

Žene više od muškaraca na ozelenjavanje životnog stila motiviše osećaj da rade nešto pozitivno za našu planetu (46% žena naspram 41% muškaraca) i strah od uticaja klimatskih promena na buduće generacije (46% žena naspram 36% muškaraca). Nasuprot tome, muškarci brinu za svoj novčanik, pa bi ih na drastično ublažavanje njihovog ugljeničnog otiska, više nego žene, podstaklo oporezovanje emisija ugljen-dioksida.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od gotovo 10 hiljada ljudi iz ukupno 19 zemalja članica grupe G20.

Uprkos izraženijoj zabrinutosti, odlučnosti i obaveštenosti žena na frontu sa klimatskim promenama, prema podacima Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, muškarci i dalje dominiraju ministarstvima nadležnim za zaštitu životne sredine, saobraćaj i energetiku. Čak 88% najviših državnih službenika u Turskoj predstavljaju muškarci, 79% u Nemačkoj, 78% u Italiji, 71% u Francuskoj i 61% u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Srbiji je situacija slična kao u navedenim zemljama – oko 70% najviših državnih službenika u oblastima zaštite životne sredine, klime, energetike i saobraćaja jesu muškarci. Ipak, na čelu dva nadležna ministarstva, Ministarstva za zaštitu životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike, nalaze se žene, Irena Vujović i Zorana Mihajlović. 

Autori analize naglašavaju da su žene na globalnom nivou nedovoljno zastupljene u procesu donošenja odluka vezanih za klimatske promene, pogotovo uzevši u obzir da prave pozitivnije izbore po klimu i da su u većoj meri nego muškarci spremne da doprinesu smanjenju emisija ugljen-dioksida i boljitku planete.

Povrh toga, čak 83% ispitanika želelo bi da vidi žene na mestima ključnih aktera odgovornih za klimatsku akciju. 

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Jasno je ko više brine o emisijama, a ko više emituje?

Iako se, prema stereotipima, ženama pripisuje sklonost ka neumerenoj kupovini, istraživači iz Švedske otkrili su da su muškarci ti koji svojim potrošačkim navikama izazivaju 16% više emisije od žena. To je posledica različitosti dobara koje ove dve grupacije konzumiraju.

Muškarci više novca od žena troše na gorivo i automobile koji imaju veći ugljenični otisak u odnosu na zdravstvo, odeću i nameštaj u kojima po potrošnji prednjače žene. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Journal of Environmental Ecology.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR