Zahvaljujući impresivnom razvoju obnovljivih izvora u Kini, na pomolu je pad globalne potrošnje uglja

Ključnu ulogu u zelenoj transformaciji globalne energetike u naredne tri godine mogao bi da odigra najveći potrošač uglja na svetu i vodeći emiter ugljen-dioksida, Kina. Nova istraživanja pokazuju: već 2024. i potrošnja uglja i emisije ugljen-dioksida u ovoj azijskoj zemlji mogli bi da dožive pad, a sve zahvaljujući velikom napretku obnovljivih izvora

20/12/2023 autorka: Jelena Kozbašić
0

Potrošnja uglja u energetici dostići će rekordne nivoe u toku 2023. koja će veoma izvesno biti najtoplija godina u istoriji merenja – a upravo je ovo fosilno gorivo vodeći uzročnik porasta temperature. 

Prošle godine čovečanstvo je najveći deo proizvedene struje dobilo iz uglja, oko 37%, te je tako to ostao dominantan izvor električne energije.

Ipak, sudeći prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), na pomolu je sumrak prljavog energenta: do 2026. korišćenje uglja opašće za 2,3% u odnosu na količine koje su iskorišćene tokom ove godine.

Ovo je prvi put, otkako IEA izrađuje projekcije o potražnji za ugljom, da se prognozira da će se apetiti čovečanstva za ovim fosilnim gorivom smanjiti.

Ali pad je rezervisan za godine nakon 2023. Kako predviđaju autori izveštaja, ugalj će ove godine zabeležiti globalni porast za 1,4%. Tako bi godišnja potrošnja uglja po prvi put premašila 8,5 milijardi tona.

Međutim, šira slika koja obuhvata čitav svet, i pokazuje povećanu upotrebu uglja, maskira razlike između regiona. Ovogodišnja potrošnja na putu je ka ozbiljnom padu u većini razvijenih ekonomija, uključujući i Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države koje će pojedinačno iskoristiti 20% uglja manje. 

Sa druge strane, zbog visoke potražnje za strujom i smanjene proizvodnje u hidroelektranama, Indija i Kina upotrebiće osam, odnosno pet odsto uglja više. Jedna od ove dve zemlje mogla bi da igra odlučujuću ulogu u prognoziranom padu uglja zahvaljujući impresivnom razvoju obnovljivih izvora u naredne tri godine, i to čak i u slučaju da izostanu jače politike vlada na polju čiste energije i klimatske akcije. U pitanju je – Kina.

Globalno gledano, do 2026. očekuje se veliko širenje kapaciteta obnovljivih izvora koji su priključeni na mrežu. Više od polovine povećanja trebalo bi da se odigra upravo u Kini koja trenutno troši preko 50% svetskog uglja i ubedljivo je prva na listi najvećih svetskih emitera ugljen-dioksida.

Predviđa se da će, kao rezultat napretka obnovljivih izvora, već naredne godine kineska potrošnja uglja opasti, a do 2026. neće se beležiti značajnije promene. Ali kako naglašavaju iz IEA, na budućnost uglja u ovoj azijskoj zemlji u predstojećim godinama uticaće brzina razvoja čiste energije, vremenski uslovi i strukturne promene u nacionalnoj ekonomiji.

U Kini se naredne godine očekuje i pad emisija ugljen-dioksida

Svakako, pad zavisnosti od uglja u Kini i zaokret ka obnovljivim izvorima trebalo bi da prati i smanjenje nacionalnih emisija ugljen-dioksida.

Kako je u novembru objavio medij specijalizovan za klimatske promene Carbon Brief, naredne godine očekuje se i pad oslobođenih količina ključnog gasa koji zagreva atmosferu na kineskoj teritoriji. Samim tim, ova godina, u kojoj kineske štetne emisije mogu da zabeleže vrhunac u energetskom sektoru, mogla bi da najavi pravu prekretnicu na tom polju.

U slučaju da interesi industrije uglja ne zaustave razvoj vetra i solara, niskokarbonska energija biće dovoljna da pokrije rastuće potrebe za strujom nakon 2024. Ovo bi gurnulo kinesko sagorevanje fosilnih goriva – i same štetne emisije – ka strukturalnom padu tokom dužeg vremenskog perioda, navodi se.

Pored povećanja izgradnje solarnih elektrana i vetroparkova, u Kini dolazi i do skoka investicija u čiste tehnologije kao što su električna vozila i baterije. Dodatno, proizvodnja u hidroelektranama oporaviće se naredne godine nakon što je, zbog suše, tokom 2022. i 2023. zabeležila rekordno niske nivoe.

Kina bi mogla da ostvari svoj cilj o razvoju 1200 GW solara i vetra pet godina pre roka

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Međutim, jedna od najvećih ekonomija sveta uglja se ne odriče tako brzo i lako. Štaviše i njegovi kapaciteti, poput obnovljivih izvora, doživljavaju porast: samo tokom prošle godine zemlja je odobrila 106 GW novih termoelektrana što je ekvivalentno izdavanju dozvola za dva velika projekta na ugalj nedeljno.

Da li će u Kini prevagnuti interesne grupe koje se zalažu za tradicionalne i prljave ili moderne i zelene energetske resurse, ostaje da vidimo. Ako pobedu odnesu ovi drugi, to će se, kako pokazuju nove analize, u velikoj meri odraziti i na globalnu borbu protiv klimatskih promena.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR