Nedavno je objavljena lista deset svetskih aerodroma koji najviše zagađuju. Sa oslobođenih 23,2 miliona tona ugljen-dioksida, prvo mesto zauzeo je Dubai, drugoplasirani je londonski Hitrou, dok je „bronza” pripala aerodromu u Los Anđelesu.
Ova tri aerodroma zajednički su odgovorna za preko tri puta veće emisije ugljen-dioksida od čitavog Pariza.
London nije jedini predstavnik Evrope u ovom društvu: na sedmom mestu je pariski Šarl de Gol, dok je odmah iza njega, na osmoj poziciji, aerodrom u Frankfurtu.
Ovo rangiranje rezultat je sveobuhvatne analize koju je sproveo istraživački centar ODI Global u saradnji sa Evropskom federacijom za saobraćaj i životnu sredinu.
Autori su procenili uticaj na klimu i vazduh za čak 1.300 međunarodnih aerodroma, a celokupna lista deset „najgorih” izgleda ovako:

U analizi su korišćeni poslednji dostupni podaci Međunarodnog saveta za čisti saobraćaj iz 2023. godine.
Ali u izveštaju nisu mapirani samo najveći pojedinačni krivci među aerodromima, već i najveći avio-zagađivači među gradovima.
Sa ukupno šest aerodroma, uključujući i drugoplasirani Hitrou, London je vodeći izvor zagađenja povezanog sa aerodromima prema svim analiziranim parametrima – ugljen-dioksidu, azotnim oksidima, ugljen-monoksidu, ugljovodonicima i suspendovanim česticama PM 2,5.
Na listi gradova, za prestonicom Ujedinjenog Kraljevstva slede Njujork, Dubai, Tokijo i Los Anđeles.
Istraživanje je takođe pokazalo da bi sektor avijacije, kada bi bio država, bio peti najveći zagađivač na svetu, iza Kine, SAD-a, Indije i Rusije.
„Od potpisivanja Pariskog sporazuma 2015. godine, svedoci smo postepenog smanjenja emisija u mnogim sektorima, dok u avio-industriji one neprestano rastu”, istakao je Sem Pikard, istraživač iz ODI Global-a.
„Uz to, redovno slušamo o planovima za proširenje aerodroma koji ignorišu činjenicu da ovaj sektor potpuno odudara od ostalih po pitanju emisija. To se više ne sme gurati pod tepih uz polovična obećanja o povećanju upotrebe skupih, takozvanih održivih avio-goriva ili slabim mehanizmima kompenzacije. Preko su nam potrebni iskrena strategija i plan koji uključuju i upravljanje potražnjom.”
A gde je tu Beograd?
Sa preko 42.000 odlazećih letova godišnje, beogradski aerodrom Nikola Tesla proizvodi daleko manje zagađenja nego vodeći emiteri sa kojih u godini poleti više od 200 hiljada aviona.
Našem aerodromu pripisuju se godišnje emisije od 0,67 miliona tona ugljen-dioksida. Iako je to višestruko manje od svetskog vrha, ne treba zaboraviti da se ovde poredimo sa globalnim „zverkama” koje dominiraju interkontinentalnim saobraćajem.
Dok aerodrom Nikola Tesla predstavlja malo parče u globalnoj jednačini emisija iz avio-industrije, prema aktuelnim satelitskim podacima, on spada među najveće emitere ugljen-dioksida u Srbiji.
Međutim, iako po emisijama ugljen-dioksida kaska za velikim svetskim čvorištima, beogradski aerodrom ima značajniji uticaj na lokalnom nivou. To se najbolje vidi kroz podatke o suspendovanim česticama PM 2,5 koje su ključne za kvalitet vazduha u okruženju. Sa procenjenih 4,12 tona ovih čestica godišnje, Nikola Tesla beleži veće emisije od regionalnih aerodroma poput onih u Sofiji (1,83 t), Budimpešti (2,9 t) ili Bukureštu (3,36 t).
KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER
Zanimljivo je pomenuti i da se procenjuje da sa beogradskog aerodroma poleti najviše privatnih aviona u širem regionu – čak 3.576 letova godišnje, što čini 9% ukupnog saobraćaja. Po ovom parametru beogradski aerodrom prednjači čak i u odnosu na veći aerodrom u Budimpešti, gde je tokom 2023. zabeleženo 3.526 privatnih letova.
Ovakvi luksuzni letovi često su na meti kritika jer se za svega nekoliko putnika oslobađaju ogromne količine ugljen-dioksida.
Doprinos drugih velikih aerodroma širom sveta zagrevanju planete i zagađenju vazduha možete istražiti na interaktivnoj mapi.