Foto: Bojan Džodan
Još od 21. oktobra vreme u Srbiji je natprosečno toplo, a tako ostaje i do kraja ove nedelje. Četvrtak i petak, 30. i 31. oktobar, sa temperaturama preko 20 °C, ispostavili su se kao odlični za šetanje i aktivnosti na otvorenom – posebno ako su one sa višim ciljem.
U Novom Sadu i Beogradu u četvrtak, 30. oktobra, živa u termometru približila se letnjim 25 °C, dok se u petak, 31. oktobar, očekuje i do 22 °C. Sunce nas ne napušta ni za vikend, sa temperaturama preko 5 °C iznad normale za ovo doba godine.
Iako su natprosečno topli dani sve češći usled klimatskih promena, kada se oni dese u sred jeseni, rezultat je idealno vreme za šetnju. To je pogotovo korisno ako naša putovanja mogu da ometu gužve u saobraćaju ili pak iznenadni problemi u javnom prevozu ili na putevima.
Po svemu sudeći, ni za aktivnosti na otvorenom tokom vikenda, neće nam trebati debele jakne. Ključ je u slojevitom oblačenju – majica dugih rukava i gornjak za jutro i veče deluju kao savršen izbor.
Prema zvaničnim prognozama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), u subotu, 1. novembra, temperature u Novom Sadu ići će do 22 °C, koliko se prognozira i u Beogradu i Nišu, dok se u Kragujevcu očekuje 23 °C. Sutradan, 2. novembra, vreme ostaje slično.
Najtopliji 1. novembar u Novom Sadu u poslednjih 75 godina bio je 1. novembar 2018. godine kada je izmereno 24,2 °C, pokazuju podaci sa sajta Weather and Climate. Mada ne deluje da će ovaj rekord biti oboren, grad će obasjati sunce, a prognozirana temperatura je oko 6 °C iznad proseka.
U nedelju, 2. novembra, očekuje se da temperatura bude takođe 22 °C, što je bliže novosadskom rekordu za taj dan – 22,7 °C zabeleženih 2. novembra 2008. godine.
U Beogradu i Nišu nije izgledno da vikend donese obaranje dnevnih rekorda jer oni idu blizu 30. podeljku na Celzijusovoj skali za 1. novembar, odnosno oko 25-26 °C za 2. novembar.
Bez obzira na to, i u ovim gradovima u novi mesec ulazimo sa temperaturama koje nisu tipične za početak novembra.
Početak oktobra nije slutio na kratke rukave
Oktobar nas je u prvoj polovini zatekao niskim temperaturama – koje su, prema navodima profesora dr Vladimira Đurđevića sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, u prošlosti bile uobičajene, ali naš subjektivni osećaj se u međuvremenu promenio.
„Poslednjih decenija septembar i oktobar u proseku su bili topliji”, istakao je on. Zbog toga nam je oktobarski hladan talas delovao atipično „iako su ovakve temperature ranije bile mnogo češće i smatrane normalnim.”
Nakon naleta hladnoće u oktobru su se smenjivali dani topliji i hladniji od proseka da bi od prošle nedelje temperatura u Novom Sadu bila konstantno iznad proseka, za između 0,4 i 7,2 °C. Slično je bilo i u Beogradu i Nišu.
U nekom trenutku delovalo je da nas ova godina u Srbiji neće počastiti „miholjskim letom” – meteorološkim fenomenom da se letnji vremenski uslovi jave i nakon Miholjdana, 12. oktobra.
Ipak, uprkos tome što prvobitno nije obećavao, u svetlu klimatskih promena, ni oktobar 2025. nije nam ostao dužan daška leta. U četvrtak, 23. oktobra, mnoga mesta u Srbiji doživela su prve letnje dane ovog oktobra sa temperaturama od 25 i više Celzijusa.
Među njima su bili i Novi Sad (25,8 °C), Beograd (25,6 °C) i Niš (25,3 °C) koji su tog dana zabeležili najtoplije dane u oktobru ove godine. Čak i u danima koji su usledili vreme je uglavnom ostalo natprosečno toplo.
I novembar donosi toplije vreme u odnosu na prosek. Kako prognozira RHMZ (pristupljeno 30. oktobra), srednja minimalna temperatura biće iznad višegodišnjeg proseka, u proseku za 1 do 2 °C.
Slično važi i za čitavu meteorološku jesen, tokom koje se u nižim predelima očekuje 13-20 letnjih dana. Drugim rečima, otprilike svaki peti dan u periodu od septembra do kraja novembra mogao bi da donese letnje temperature preko 25 °C.
KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER
Srbija se od predindustrijskog perioda zagrejala za oko 1,8 °C što je više u odnosu na ostatak planete.
Iako je porast temperature posebno primetan – i nepodnošljiv – leti, čak i hladniji periodi godine kao što su oktobar i novembar otopljavaju.
Možda nam toplo vreme posebno prija kada mu vreme nije, ali ne smemo zaboraviti da ono nosi otisak klimatskih promena – istih onih koje stoje iza žestokih toplotnih talasa, potresnih poplava, katastrofalnih suša, razarajućih uragana, izostanka snega za doček Nove godine.
 
                     
                     
                    