Godina bez presedana se nastavlja: Za nama je i najtopliji novembar u globalnoj istoriji merenja

Planeta je ove godine doživela šest uzastopnih rekordno toplih meseci: jun, jul, avgust, septembar, oktobar i novembar. Kako kažu iz Službe za klimatske promene, ova godina biće najtoplija u istoriji merenja

08/12/2023 autorka: Jelena Kozbašić
0
Foto: Flickr / Andrei Zverev

Protekli novembar bio je najtopliji novembar u istoriji merenja, i to za 0,32 °C topliji od prethodnog rekordera, novembra 2020, saopštila je Služba za klimatske promene Kopernikus.

Rekordno topao mesec iza nas usledio je nakon najtoplijih ikada zabeleženih juna, jula, avgusta, septembra i oktobra. Dakle, Zemlja je tokom poslednjih šest meseci bila toplija nego što smo ikada do sada izmerili. Samim tim, iz Kopernikusa kažu da će i ova godina u celini oboriti rekord za najtopliju godinu.

Prosečna novembarska temperatura iznosila je 14,22 °C što je za 0,85 °C više u odnosu na prosek u periodu od 1991. do 2020. Globalna temperaturna anomalija u novembru bila je na istom nivou kao oktobarska, a jedina viša, od 0,93 °C, izmerena je u septembru 2023.

Novembar ove godine bio je za čak 1,75 °C topliji u odnosu na procene prosečnih novembarskih temperatura u predindustrijskom razdoblju (1850-1900).

Srednja globalna temperatura, od januara do novembra, najviša je otkako se vodi evidencija – za 1,46 °C viša od proseka u drugoj polovini devetnaestog veka. Bilo je za 0,13 °C toplije nego tokom istog perioda 2016. godine, koja trenutno nosi titulu najtoplije godine.

„Ova godina sada ima šest rekordnih meseci i dva rekordna godišnja doba”, kazala je Samanta Berges, zamenica direktora u Kopernikusu. „Izvanredne globalne temperature tokom novembra, uključujući i dva dana za 2 ºC toplija od predindustrijskog proseka, znači da je 2023. najtoplija godina u zabeleženoj istoriji.”

17. novembar 2023, datum za udžbenike: Prvi dan u istoriji merenja koji je za 2 °C topliji od predindustrijskog proseka

Prirodni fenomen El Ninjo, koji zagreva ekvatorijalne delove Tihog okeana, nastavio je da se razvija. Međutim, anomalije su niže u poređenju da onima koje su dostignute u ovo doba 2015.

„Dokle god koncentracije gasova sa efektom staklene bašte budu rasle, ne možemo da očekujemo drugačije ishode od onih kojima svedočimo ove godine”, poručio je direktor Kopernikusa Karlo Buontempo.

„Temperatura će nastaviti da raste, a sa njom i uticaji toplotnih talasa i suša. Dostizanje neto nultih emisija što pre je to moguće predstavlja jedini efikasan način za upravljanje klimatskim rizicima”, zaključio je Buontempo.

Novembar u Srbiji

Kako pokazuje izveštaj Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), ovaj novembar bio je najkišniji u Srbiji od 1951. Novembar je bio najkišniji u Kralјevu, Ćupriji, Zaječaru i Dimitrovgradu, kao i na Kopaoniku, Zlatiboru i Crnom Vrhu.

Najveća dnevna količina padavina registrovana je na Paliću 15. novembra – 44,0 mm. U Beogradu je 22. novembra izmerena najveća dnevna količina padavina koja je iznosila 19,3 mm.

Broj dana sa padavinama je tokom novembra bio u intervalu od 13 u Novom Sadu do 23 u Leskovcu. Zabeleženi broj dana sa padavinama je u većem delu zemlјe od pet do deset dana veći od proseka za novembar.

Kako objašnjava profesor Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, intenziviranje padavina je jedno od lica klimatskih promena, stoga izveštaj RHMZ-a ne čudi s obzirom na to da je on u skladu sa predviđanjima naučnika.

„Za 1 °C toplija atmosfera može da primi 7% više vodene pare. Tako da je atmosfera, pored toga što je toplija, istovremeno bogatija za 7% više vodene pare.”

Đurđević je naglasio da se u hladnijem delu godine uočava pozitivna anomalija padavina. Sada, svaki put kada se stvore preduslovi da dođe do kiše, mi možemo da očekujemo da će je biti više nego pre.

Ipak, prosečna godišnja količina padavina kod nas je otprilike ista kao u prošlosti.

Profesor je ponudio objašnjenje. „Mi se nalazimo u području Jugoistočne Evrope gde se u svetlu klimatskih promena pojačavaju dva ekstrema, sa jedne strane ekstremne padavine i poplave, a sa druge strane suše. Iako ovo zvuči paradoksalno, upravo to je razlog što je godišnji prosek padavina u Srbiji otprilike ujednačen – smenjuju se epizode obilnih kiša sa sušnim periodima.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Srednja temperatura vazduha tokom novembra u našoj zemlji bila je u intervalu od 6,3 ºC u Požegi do 9,5 ºC u Beogradu, dok je u planinskim predelima bila od 0,9 ºC na Kopaoniku do 5,1 ºC na Zlatiboru, stoji u mesečnom biltenu.

Prema podacima RHMZ-a, odstupanje srednje mesečne temperature od normale za referentni period 1991-2020. bilo od -0,2 ºC na Kopaoniku do +2,2 ºC u Kuršumliji.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR