Svet je od 1960. izgubio površinu šume koja je preko devet puta veća od površine Srbije

U periodu od 1960. do 2019. svet je gubio veće površine šume nego što je nicalo.

02/08/2022 autorka: Jelena Kozbašić
0

U poslednjih šest decenija globalna površina pod šumom smanjila se za 81,7 miliona hektara što je preko devet puta više u odnosu na površinu Srbije. Ovo su rezultati nove studije Instituta za šumarstvo i šumarske proizvode iz Japana koja je objavljena u naučnom časopisu Environmental Research Letters.

Zbog nestanka šuma u kombinaciji sa povećanjem populacije od preko 4 milijarde, na svaku osobu na svetu prosečno dolazi tek 0,5 hektara šumske površine, dok je šezdeset godina ranije to iznosilo 1,4 hektara. Ovo je pad površina šume po glavi stanovnika od preko 60%.

Tim naučnika koristio je svetsku bazu podataka kako bi uvideo promene u šumama od 1960. do 2019. Ukupni bruto gubitak u šumama od 437,3 miliona hektara u posmatranom periodu premašuje sadnju i nicanje novih šuma koji su se odigrali na 355,6 miliona hektara. Ovaj trend se održava na živote najmanje 1,6 milijarde ljudi širom sveta koji su pre svega nastanjeni u zemljama u razvoju koje koriste šume u različite svrhe.

Gubici se pre svega beleže u siromašnijim državama u tropima, dok se proširenje šumskih kapaciteta pretežno dešava u zemljama sa višim primanjima van tropskog podneblja. Istraživači stoga naglašavaju kako bi trebalo da se, zarad smanjenja nestajanja šuma, osnaži podrška pogođenim teritorijama, ali i da se umanji uvoz šumarskih proizvoda iz tropa u bogatije države.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Autori istraživanja upozorili su i da kontinuirani gubitak i uništavanje šuma narušava ekosisteme, smanjujući njihovu sposobnost da se šire, obezbeđuju ključne ekosistemske usluge i učestvuju u održanju biodiverziteta. Drveće igra, između ostalog, bitnu ulogu u regulaciji klime i ublažavanju negativnih efekata prirodnih katastrofa.

Posmatranje šuma je ključni deo globalnih ekoloških i socijalnih inicijativa kao što su Ciljevi održivog razvoja, Pariski sporazum i Globalni okvir za biodiverzitet posle 2020. Kako bi se ostvarile zamisli ovih dokumenata, neophodno je da se preobrati, ili barem zaravni, krivulja neto gubitka šuma. To se može postići očuvanjem preostalih šuma i obnavljanjem urušenih šumskih pejzaža, zaključuje se.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR