AI „uči” nemušti jezik: Da li veštačka inteligencija može da nam pomogne da razumemo „govor” životinja?

AI model sličan ChatGPT-ju prenosi nam poruke živog sveta, od beluga kitova do havajskih vrana, omogućavajući nam efikasniju zaštitu ugroženih vrsta

07/11/2025 autorka: Jelena Kozbašić
0

Od malih nogu, mnogi od nas maštare o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili pak da budu nevidljivi. Ali neretko nas u dečjem uzrastu posebno privlači sporazumevanje sa životinjama, pogotovo ako imamo kućne ljubimce. U srpskim narodnim pričama, to se zove nemušti jezik.

Iako deluje kao nešto što je rezervisano samo za narodne pripovetke i knjige o čarobnjacima poput Harija Potera, ovaj vid interakcije mogao bi da postane korak bliže stvarnosti – i to zahvaljujući veštačkoj inteligenciji (AI).

Naučnici, inženjeri i stručnjaci za ponašanje životinja, okupljeni u neprofitnoj organizaciji Earth Species Project, koriste AI kako bi dešifrovali komunikaciju između životinja.

„Delimo planetu sa preko osam miliona vrsta”, ističu. „Razumemo jezik samo jedne.”

Ali oni nastoje da to promene… AI modeli koje je razvio njihov tim mogu da izoluju pojedinačne životinjske glasove iz grupnih snimaka, kao i da, kako navodi ova organizacija, „identifikuju i kategorizuju na hiljade vrsta i njihovih akustičnih signala (vokalizacija) u okviru različitih taksonomskih grupa”.

Kako objašnjavaju, princip rada sličan je kao kod velikih jezičkih modela poput ChatGPT-ja, ali sa jednom ključnom razlikom: umesto za čoveka, posebno su dizajnirani za životinjske zvuke.

Primera radi, njihov alat NatureLM-audio treniran je tako da prepozna različite vrste, broj jedinki, pol i starost životinja, ali i da razlikuje tipove oglašavanja u zvučnim snimcima. Ovaj alat možete i sami besplatno isprobati na sledećem linku, bilo koristeći audio snimke životinja iz njihove biblioteke, bilo otpremajući svoje sopstvene. Onda kroz dopisivanje sa AI modelom možete saznati više o samoj životinji.

Međutim, da bi ovakvi modeli radili sa visokom preciznošću, moraju biti obučeni na ogromnoj i raznovrsnoj količini podataka. U kreiranju opsežne baze podataka sa zvukovima životinja, organizacija sarađuje sa preko 40 biologa i istraživačkih institucija. Snimci dolaze sa svih strana – od beluga kitova u arktičkim vodama preko zebrastih zeba iz laboratorija do kritično ugroženih havajskih vrana u tropskim šumama.

Pružajući direktan uvid u potrebe i ponašanje životinja, autori tvrde da bi ova tehnologija mogla da donese revoluciju u zaštiti ugroženih vrsta.

Kako prenose mediji, jedan od njihovih najvećih dosadašnjih uspeha podrazumeva rešavanje problema koji se u akustici naziva „problem koktel zabave”. U pitanju je tehnički izazov – kako razdvojiti više izvora zvuka koji se u jednom snimku preklapaju.

Baš kao što se ljudi u bučnoj prostoriji mogu fokusirati na jedan razgovor, veštačka inteligencija za komunikaciju životinja sada može da izdvoji pojedinačne životinjske glasove. Umesto nerazgovetne buke, dobija se čist, izolovan snimak oglašavanja jedne jedine jedinke.

Veštačka inteligencija već pokazuje konkretne rezultate za očuvanje vrsta, a kitovi su jedni od „dobitnika”: omogućivši bolje razumevanje njihovih pesama pomoću AI tehnologije, istraživači su mogli da shvate na koji način buka brodova ometa komunikaciju morskih sisara.

Uz ovo znanje, moguće je kreirati, primera radi, bolje brodske rute koje bi štitile migracione puteve kitova i smanjile njihove potencijalno smrtonosne sudare s brodovima.

Pored toga, organizacija Earth Species Project razvija AI koji može da kreira veštačke životinjske pozive. Istraživači puštaju životinjama zvuke generisane veštačkom inteligencijom i posmatraju njihove reakcije. To bi moglo da pomogne u dešifrovanju specifičnih značenja različitih poziva, što bi naposletku, u teoriji, omogućilo i određenu dvosmernu komunikaciju između ljudi i životinja.

Aktuelni projekti organizacije Earth Species Project uključuju proučavanje oglašavanja vrana, beluga kitova i raznovrsnih ptica pevačica.

Ovaj istraživački tim je izrazito ambiciozan. Planiraju da u budućnosti svoj „prevodilački rad” proširi na nekoliko stotina vrsta iz različitih staništa, a kako navode, organizacije za zaštitu divljih životinja i nacionalni parkovi bi mogli da počnu da implementiraju njihove alate za rutinsko praćenje vrsta do 2028. godine. Naravno, pod uslovom da se zapravo pokažu kao korisni, i da naiđu na interesovanje među strukom.

Organizacija posebno naglašava da se pridržava strogih etičkih standarda kako bi osigurala da njihovo istraživanje ne remeti životinje i ne izaziva stres divljim populacijama. Svoju tehnologiju, alate i skupove podataka za komunikaciju životinja učinili su besplatno dostupnim kolegama širom sveta.

KLIMA101 NEDELJNI NEWSLETTER

Dok se planeta suočava sa rekordnim stopama izumiranja usled ubrzanih klimatskih promena i gubitka staništa, primena veštačke inteligencije za razumevanje komunikacije životinja mogla bi biti koristan alat u borbi za opstanak vrsta. Sposobnost dešifrovanja kompleksnih poruka koje nam životinje šalju – o stanju svog sveta, pretnjama u okruženju i vlastitim potrebama – može nam omogućiti da ih zaštitimo efikasnije nego ranije.

S druge strane, savremena AI tehnologija je izrazito gladna struje i žedna vode, što i samo može imati dalekosežne posledice po različite ekosisteme. Samim tim, posebno je važno posmatrati rešenja koja se zasnivaju na veštačkoj inteligenciji i iz tog ugla: da li nam pomažu u zaštiti i očuvanju naše okoline i živog sveta koji je nastanjuje.

Komentari (0)

OSTAVI KOMENTAR